NA ISTOKU Hrvatske u posljednje se vrijeme podignulo mnogo prašine zbog moguće izgradnje nuklearne elektrane, čiji se negativnost već odrazila na poljodjelstvo i ulaganja, a Srbi su glavni saveznici protiv izgradnje.

Nuklearka pored Osijeka - nije šala

Sve češći govori o izgradnju nuklearne elektrane na Dunavu, 20-ak kilometara od Osijeka, podijelili su su javnost na izričite pristaše i ljute protivnike kojih je najviše, naravno, iz Slavonije, piše Jutarnji list.

Da hrvatska Vlada o nuklearnoj elektrani razmišlja ozbiljno potvrdile su izjave ministra Polančeca u veljači ove godine: "možda je došlo vrijeme da eventualna gradnja nuklearne elektrane u Hrvatskoj ne bude bauk” te premijera Sanadera: "Hrvatska mora 'ukloniti tabu' o nuklearnim elektranama".

Moralić "Ne želim investirati u vinograde nad koje će se nadviti nuklearni reaktori"

Istočna Hrvatska živi od poljodjelstva, a strah od moguće reprize Černobila i života uz nuklearku rezultirao je odustajanjem Envera Moralića, vlasnika Kutjevačkih vinograda, od kupnje Erdutskih vinograda. Iako je kupnja bila već i papirnato potvrđena predugovorom, Moralić je objasnio: "Ne želim investirati u vinograde nad koje će se nadviti nuklearni reaktori". To je samo početak, a sredinom lipnja počelo je potpisivanje peticije protiv gradnje nuklearke u Hrvatskoj te je prikupljeno 8.000 potpisa koji će biti dostavljeni premijeru Sanaderu.

Lokacija pored Osijeka najbolja u Europi?

Ako nuklearka krene s gradnjom, naravno, upotrijebit će se rezultati istraživanja vrijedni 30 milijuna dolara koji su aktualni još i danas, a snaga nuklearke koja bi bila smještena na Dunavu bila bi oko 4.000 megavata. Za usporedbu, 4.000 megavata je sadašnja ukupna proizvodnja električne energije u Hrvatskoj. Provedenim istraživanjem teritorija zaključeno je kako je navedena lokacija najbolja u Europi. Tim rezultatima u drugi plan su bile potisnute lokacije kod Privlake, u blizini Zagreba te ona na Viru.

Saveznici protiv nuklearke susjedi Srbi

Stanovnici općine Erdut smatraju svoje susjede Srbe najvećim saveznicima u borbi protiv nuklearke. Gradnja nuklearke na Dunavu, koji je ujedno granica između Hrvatske i Srbije, zasigurno bi izazvala reakciju susjeda. Problem tijekom ispitivanja sedamdesetih i osamdesetih nije se postojao s obzirom da su to bile samo granice republika u Jugoslaviji, ali sada su stvari uvelike promijenjene.

Iako bi problem gradnje na granici sa Srbima u drugim okolnostima bio lako rješiv zbog olakšanog kreditiranja, danas to nije slučaj zbog tereta iz novije prošlosti. Pozitivne dojmove izrazila je za novosadski Dnevnik državna tajnica u Ministarstvu nauke Srbije, Uranija Kozmidis-Luburić: "Srbija bi se mogla uključiti u zajedničke projekte koji se najavljuju u okolnim zemljama” spomenuvši pritom i nuklearku u Hrvatskoj.

Otpor je uzaludan

Susjedne nuklearke su "sigurne"

Nama najbliža nuklearka, ona u Paksu, udaljena je svega stotinjak kilometara od Osijeka i radi vrlo dobro. To potvrđuje i podatak kako su njeni pogoni puštani u pogon od 1982. do 1987. godine bili predviđena za rad na 30 godina.

Obzirom na dobro stanje nuklearnih postrojenja, rad te atomske centrale produžen je za još 20 godina, tako će prvi od četiri bloka nastaviti s radom do 2032, iako je trebao biti ugašen 2012. godine. Posljednji blok Mađarske nuklearke trebao bi biti ugašen 2037. godine, a do tada za Hrvatsku i Srbiju postoji nezaobilazna prijetnja.

V.M.
Foto: personal.auna.com, incentraleurope.radio.cz