Ratni britanski premijer Winston Churchill koji je jednom rekao kako će povijest biti blaga prema njemu jer će je on pisati, postao je prvi Britanac kojemu je posvećen cijeli jedan muzej.

Novi je muzej smješten u londonskom "Ratnom kabinetu" gdje je radoholičar Churchill sjedio za bombardiranja u Drugome svjetskom ratu i ohrabrivao svoje sunarodnjake tijekom najmračnijega razdoblja.

"On je osoba koja istinski zaslužuje naslov velikana", rekao je Phil Reed, direktor Cabinet War Roomsa. "Nije bio ni izdaleka savršen, ali njegova veliina nadilazi sve nedostatke".

Muzej se pripremao cijelo desetljeće, otvara se 11. veljače, a cilj mu je javnost bolje upoznati s osobom Winstona Churchilla.

Zanimanje za Churchilla zadnjih godina raste, osobito nakon 11. rujna 2001. kad su teroristi napali New York i Washington. "U vrijeme nesigurnosti nakon završetka Hladnoga rata i u doba novoga rata protiv terorizma, ljudi traže snažno vodstvo, a on je to znao pružiti", kaže Allen Packwood, direktor Churchillova arhivskog centra u Cambridgeu.

"Uočljivo je da nakon 11. rujna političari s obiju strana Atlantskoga oceana češće citiraju Churchilla", dodao je naglasivši kako američki predsjednik George Bush čak ima Churchillovo poprsje u Ovalnome uredu.

"Porast interesa za Churchilla izazvan je raznim faktorima", kaže Packwood. "Na početku novoga stoljeća ljudi se okreću prošlome i traže ono što ga je najsnažnije obilježilo".

Takav događaj, rat u kojem je nacistička Njemačka gotovo uspjela izvesti invaziju na Britaniju, u Churchillovu se životu dogodio razmjerno kasno.

Bio je vojnik, ratni dopisnik i povjesničar, a u parlament je prvi put ušao 1900. godine, ondje je dvaput mijenjao stranku i ostao gotovo bez prestanka cijelih dvadeset godina.

Nije se na svim poljima iskazao: zagovarao je upotrebu vojske protiv rudara u štrajku 1910., kao i upotrebu plina protiv pobunjenih Kurda 1920. za britanske okupacije Iraka. Izazvao je gospodarski kaos kad je u Britaniju 1925. vratio zlatni standard.

Mjesto u parlamentu izgubio je 1929. i onda je iduće desetljeće proveo u pisanju, slikanju i putovanjima po Americi, domovini svoje majke. Ondje ga je 1931. pregazio automobil i gotovo ubio.

Churchill je upozoravao da prijeti rat s nacističkom Njemačkom u doba kad su mnogi njegovi sunarodnjaci samo željeli ugoditi Adolfu Hitleru, a kad su se 1940. njegova mračna proročanstva obistinila, u 65. se godini još jednom pokazao kao vođa.

Rečenice poput "Nikada u povijesti ljudskih sukoba nije šačica ljudi toliko zadužila mnoštvo", misleći na zrakoplovce RAF-a, ojačale su nacionalno jedinstvo i odlučnost, a njega su pretvorile u legendu.

Na iznenađenje mnogih prve je poslijeratne izbore izgubio, ali šest godina poslije uspio se vratiti na vlast i nakon još četiri uspješne godine u osamdesetoj se povukao u mirovinu. Godine 1953. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

Umro je 24. siječnja 1965.

(Hina) xvm ydj