Za krizu u Brodosplitu nije kriva Rusija, kako se to sad pokušava prikazati
SPLITSKO brodogradilište često je bilo na meti kritika zbog iznosa koje bi vlada u njega utrošila, a sada iz te privatne tvrtke stiže najnovija zamolba za državnom pomoći.
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić isprva je govorio da su dovoljno pomagali Brodosplitu i pomalo bahato izjavljivao da je vrijeme da se firma otisne na tržište. Ako ćemo biti pošteni, ta tvrtka posluje na tržištu, čak i na inozemnom, ali jedan od njenih stalnih klijenata je upravo država pa tako baš ovih dana gradi redovne ophodne brodove za Ministarstvo obrane.
Ćorićeva izjava štrecnula je predsjednika uprave Brodosplita Tomislava Debeljaka, ali ne dovoljno da ne bi uspjeli sjesti za isti stol.
U Škveru plaće često kasne, nije to samo sada i zbog ruske banke
Brodogradilište koje je i ranije bilo na klimavim nogama, što zbog dugova dobavljačima, što zbog kašnjenja plaća radnicima, sad se našlo u problemima zbog europskih sankcija ruskim bankama. Brodosplit je od njih uzeo kredite, a sad ne može do novca.
Sredstva iz dva kredita neophodna su im, kažu, za nastavak izgradnje dvaju ugovorenih brodova. Nalaze se na računu u ruskoj VTB banci. Brodosplit traži pomoć države.
Debeljak na TV gostovanjima inzistira da ne želi novac, nego kredit. Obećava da će to biti prilika da i HBOR, ako im pomogne, nešto zaradi.
Debeljak želi da mu HBOR da kredit kakav mu je ranije odbio dati
"Imamo dva broda u gradnji koja je financirala VTB banka. Do tih kredita nismo došli. Bili smo preveliki za HBOR, rekli su da probamo otići van, otišli smo i dogovorili s VTB-om prije tri godine. VTB sada ima zabranu daljnjeg financiranja, a sve ostale banke imaju zabranu uplaćivanja VTB-u", pričao je Debeljak.
Kaže da su iz Brodosplita početkom ožujka upoznali vladu i ministarstva s problemom te ističe da od tad "nitko ne želi donijeti odluku".
Debeljakov je cilj da mu HBOR da uvjete kredita kakve mu je davala VTB banka. Ali ako mu ih HBOR nije mogao dati prvi put kad ih je tražio, kako će mu ih dati sada?
Upravu splitskog Škvera upitali smo jesu li uspjeli iznaći kakvo rješenje.
"Uprava Brodosplita je u komunikaciji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak i radimo na iznalaženju rješenja, prema uputi Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja", odgovorili su kratko.
Na poslu je 670 radnika, od njih 2000
Na pitanje što je s plaćama, proizvodnjom i isplatama dobavljačima, nemaju pretjerano dugačke odgovore.
"Proizvodnja je aktivna na projektima za koje imamo osigurano financiranje. Plaća za veljaču zbog novonastalih okolnosti još nije u cijelosti isplaćena, ali radimo na tome i nadamo se svoju obvezu isplatiti u što kraćem roku.
Ne tražimo pomoć države da plati naše obveze prema dobavljačima ili plaće radnicima. Tražimo samo refinanciranje kredita po komercijalnim uvjetima, a obveze ćemo riješiti sami. Na poslu je trenutno oko 670 radnika. Ostatak radnika ćemo pozvati kako budemo rješavali financiranje pojedinih projekata", poručuju iz Brodosplita.
Za slučaj da država ne pristane pomoći, nemaju alternativu.
"Nadamo se da ćemo uspjeti iznaći rješenje. Alternativa je smanjenje obujma proizvodnje u Brodosplitu, ali mislimo da bi to bila velika šteta za hrvatsko gospodarstvo", kažu iz brodogradilišta.
23 Brodosplitove tvrtke krenule su ka stečaju, puno prije problema s ruskom bankom
Ali problemi Brodosplita nisu počeli s kreditima u ruskim bankama.
Brodogradilište posluje podijeljeno na pedesetak firmi. Sredinom veljače, pisala je Slobodna Dalmacija, 23 tvrtke ovog brodogradilišta krenule su ka stečaju. Blokirane su dulje od 120 dana jer ne plaćaju dospjele račune, što vjerovnicima, što dobavljačima, što državi.
Dulje od četiri mjeseca partnerima su dugovale gotovo 30 milijuna kuna, a zapošljavale su blizu tisuću radnika, od 1500 ukupno zaposlenih u škverskoj grupi. Drugim riječima - gotovo dvije trećine radnika strepilo je od bankrota i za radno mjesto još i prije nego što se dogodila situacija s VTB bankom, koju Debeljak sada u TV minutama krivi za to što bi mu ljudi mogli ostati gladni na ulici.
U lipnju prošle godine pisali smo da je brodogradilište zabilježilo pad prometa do 70 posto, zbog čega je oko 2000 zaposlenika i tad bilo u strahu od otkaza. Dio crne statistike mogao se pripisati pandemiji koronavirusa, no i prijašnjih godina se Brodosplitove tvrtke dalo vidjeti na listama poreznih dužnika.
>> Brodosplitu promet pao za 70 posto. Krive koronu, medije i Živi zid
HBOR im je nedavno dao 250 milijuna kuna covid-19 kredita, a vlada još 32 milijuna eura jamstva za brod
Neki će reći da uprava Škvera koristi situaciju s Rusijom kako bi opet od države izvukla pomoć. Hoće li uspjeti?
Iz Ministarstva gospodarstva kažu da je HBOR do sad Brodosplitu značajna sredstva odobrio i prije svega ovoga.
"Hrvatska banka za obnovu i razvitak do sada je Društvu odobrila 250 milijuna kuna tzv. COVID-19 kredita te će banka, kao i do sada, nastaviti procjenjivati rizike pojedinačnih klijenata. Vlada RH odobrila je Društvu izdavanje državnog jamstva u iznosu od 32,5 milijuna eura za izgradnju Nov. 485. Isto tako, kao i kod drugih brodogradilišta, ovo Ministarstvo će i dalje pružati potporu", poručuju iz Ćorićevog Ministarstva.
Dodaju da je brodogradilište i formalno zatražilo pozajmicu za brodove.
"Od brodogradilišta smo zaprimili Zahtjev za pokretanje postupka donošenja Odluke Vlade RH o izdavanju državnih jamstava za izgradnju broda Nov. 480 i Zahtjev za donošenje Odluke Vlade RH o izdavanju državnog jamstva za izgradnju broda Nov. 481. Oba zahtjeva su, zajedno s prijedlozima odluka Vlade RH, upućena na mišljenje nadležnim tijelima državne uprave, sukladno Poslovniku Vlade u kojem se, radi uvrštenja prijedloga, točke moraju dostaviti i mišljenja nadležnih tijela", poručuju iz Ministarstva.
U Ministarstvu se sastaju Uprava Brodosplita i HBOR
Održano je, kažu nam, više sastanaka na ovu temu. Govorilo se i o nekim daljnjim planovima Brodosplita.
"Na tu temu, kao i na temu nekih budućih projekata Društva, u Ministarstvu je održano nekoliko sastanaka na kojima su bili i predstavnici Društva, Ministarstva financija i HBOR-a te je utvrđeno da postoje određena otvorena pitanja između društva Brodograđevna industrija Split i kreditora koje mora riješiti samo Društvo", poručuju iz Ministarstva.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati