ČASOPIS "MOTRIŠTA" OBJAVIO RADOVE SA ZNANSTVENOGA SKUPA "HRVATSKI JEZIK U BIH - DANAS I SUTRA"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Hrvatski jezik je, jednako kao i hrvatski narod, u neravnopravnom položaju u odnosu na druga dva službena jezika u BiH - nema ga na novčanicama i prometnim dozvolama, nema ga u službenim dopisima, aktima i pečatima Federacije BiH niti je jednako kao bošnjački zastupljen u medijima i tiskovinama", stoji u tekstu "Kako ostvariti jednakopravan položaj hrvatskog jezika u BiH" Frane Ljubića, rektora Sveučilišta u Mostaru
U časopisu je objavljena, uz pozdravnu riječ Slavka Muse, većina autoriziranih radova sa spomenuta znanstevnog skupa - Velimira Laznibata, Ive Lučića, fra Žarka Ilića, Mile Mamića, Mladena Bevande, Ante Miškovića, Zdravka Kordića, Željka Ivankovića, Antuna Lučića, Ivana Lovrenovića i Bože Žepića,
Predsjednik Hrvatskoga društva književnika Herceg-Bosne Zdravko Kordić u tekstu "Školstvo, jezik, opstojnost..." napominje da premda je "hrvatski jezik jedan od službenih i službujućih jezika u BiH - njega de facto u službenoj uporabi nema".
Po njegovim riječima dostatno je pogledati službene novine, službena izvješća, službene natpise, napose javne medije - svi se oni udaljavaju od demokratskih načela.
"Bolje je reći: svi su u službi 'gušenja' hrvatskog jezika, to jest 'u službi' zapostavljanja suverenosti hrvatskog naroda", napominje Kordić.
"Pored Matice i drugi stogodišnjaci hrvatskog naroda u BiH - Napredak, Sveučilište i oni mnogo mlađi - Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost, Društvo književnika i drugi subjekti trebaju otvorebo, argumentirano prosvjedovati protiv svakog oblika i pokušaja ugrožavanja hrvatskog jezika i hrvatskog povijesnog znakovlja", piše u tekstu "Lice i naličje demokracije" Mladen Bevanda. Napominje kako je obveza predstavnika hrvatskog naroda u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti "boriti se protiv apsurdnih i nedemokratskih pojava" te upozoriti europske zemlje i eurpske udruge na sve što se u BiH čini "u suprotnosti s europskim standardima, konvencijama, deklaracijama".
"Suvremeni hrvatski jezik je standardiziran, poviesno razvijen, normiran i razumljiv. Danas je hrvatski jezik jedan i jedinstven za sve Hrvate, pa i za nas u BiH. Kao konstitutivni narod imamo pravo na svoj identitet, te svaki Hrvat ima, i treba uživati, svoja nacionalna i ljudska prava, koja podrazumijevaju i pravo na svoj jezik, njegovo nacionalno ime, gramatikalni ustroj, pravogovor, pravopis i leksik", piše u tekstu "Hrvatski jezik danas" Velimir Laznibat, profesor s Pedagoške akademije u Mostaru.
Osim radova sa sociolingvističkog skupa u Mostaru "Motrišta" objavljuju statističko-kartografski prilog Ante Markotića "Narodnost, materinski jezik i vjeroispovijed stanovništva BiH prema popisu stanovništva 1991.".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Časopis u svojim rubrikama donosi znanstveni članak "Građevine etnografske baštine u parku prirode Blidinje" Jaroslava Vege, oglede Zlatka Tomičića "Rušitelji lažnog reda - A.B.Šimić kao esejist", Pere Šimunovića "Znakovlje na putu spoznaje Veselka Koromana", prozni tekst "Špalir" Zvonka Madunića, putopis "Molitveni sabor na Kupresu" Ilije Drmića i t.d.
"Motrišta" na početku kao poruku objavljuju izvadak iz eseja "Intelektualac i osjećaj pripadnosti i odgovornosti" hrvatskoga književnika Petra Šegedina iz knjige "Svi smo odgovorni" (Zagreb,1995.).
(Hina) xmc ymc
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google