ŠIRENJE novog soja koronavirusa u Velikoj Britaniji izazvalo je posljednjih dana veliku uzbunu u javnosti, ali i među stručnjacima i političarima te pokrenulo uvođenje najstrožih epidemioloških mjera četvrtog stupnja u Engleskoj, Škotskoj i Walesu.

Brojne države EU, među kojima i Hrvatska, baš kao i Kanada, Čile i Argentina, po hitnoj su proceduri u nedjelju uvele zabrane avionskih letova iz Velike Britanije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemačka kancelarka Angela Merkel te šefovi EU Ursula von der Leyen i Charles Michel održali su u nedjelju telefonsku konferenciju na temu širenja novog soja.

O razvoju situacije, prema uobičajenoj proceduri, obaviještena je i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Ona je u ponedjeljak objavila da novi soj "nije izvan kontrole".

> WHO: Novi soj koronavirusa nije izvan kontrole

"Imali smo R0 (stopu reprodukcije virusa) puno višu od 1.5 pa smo ju stavili pod kontrolu. Ova situacija nije dakle u tom smislu izvan kontrole", rekao je dužnosnik za hitna stanja WHO-a Michael Ryan na konferenciji za novinare u Ženevi. 

Na novi soj reagirala su i tržišta, pa su tako potonule cijene nafte

> Novi soj koronavirusa srušio cijene nafte

Koji su ključni razlozi tolike uzbune?

Na samom početku važno je istaknuti da postoje razlozi za zabrinutost i pozorno praćenje novog soja, ali da za sada nema dovoljno dokaza da je riječ o opasnijem virusu ili da već razvijena cjepiva neće štititi od njega.

No, tri su ključna pitanja koja muče stručnjake i političare:

• Širi li se novi soj uistinu mnogo brže od uvriježenog?
• Je li moguće da uzrokuje težu bolest?
• Kolika je opasnost da mutira tako da postane rezistentan na nova cjepiva?

Novi soj, nazvan B.1.1.7, pokrenuo je toliku uzbunu zbog nekoliko faktora.

Prvi je taj što se čini da se brže širi budući da je u nekim dijelovima Velike Britanije počeo dominirati nad uobičajenim sojem.

Drugi je to što novi soj ima više mutacija nego što bi se očekivalo, a neke od njih nalaze se na važnim lokacijama na virusu.

Treći je to što se u laboratorijskim analizama pokazalo da neke od tih mutacija povećavaju sposobnost virusa da zarazi stanice te da izbjegne djelovanje obrambenog sustava.

SARS-CoV-2 stalno mutira, baš kao i drugi virusi

Poznato je da brojni virusi, uključujući viruse gripe i koronaviruse, stalno mutiraju. Neki brže, a neki sporije.

Mutacije su rezultat nasumičnih pogrešaka prilikom replikacije ili oštećenja nastalih pod utjecajem okoliša. One su relativno rijetka pojava. Procjenjuje se da virus SARS-CoV-2 nakuplja oko dvije mutacije mjesečno. No kada se virus intenzivno širi i replicira u bilijunima stanica milijuna ljudi te ako još preskače u razne životinjske vrste, s vremenom se mogu pojaviti neke promjene koje će mu biti korisne, primjerice, koje će mu omogućiti lakši ulazak u stanice ili pak izbjegavanje odgovora imunosnog sustava domaćina. Neke od prilagodbi virus mogu učiniti opasnijim u smislu da uzrokuje teže oblike bolesti. No isto tako mogu ga učiniti i bezopasnijim. Pod raznim evolucijskim pritiscima prevladat će onaj soj koji bude uspješniji.

Časopis Nature od rujna navodi da je na genomu SARS-CoV-2 otkriveno oko 12.000 mutacija. No, neće sve one biti korisne niti će učiniti da se virusi međusobno jako razlikuju. Isti rad pokazao je da se dva virusa SARS-CoV-2 prikupljena na bilo koja dva mjesta na svijetu u prosjeku međusobno razlikuju za samo 10 od ukupno 29.903 slova, koliko sadrži RNA koronavirusa.

Kako su mogle nastati nove mutacije?

Na novom soju zabilježeno je 17 mutacija u odnosu na izvorni soj iz Wuhana, od kojih osam na proteinu šiljak S. 

Znanstvenici smatraju da je novi soj najvjerojatnije nastao kod teško oboljelih pacijenata čiji obrambeni sustav nije uspijevao pobijediti virus. Neki takvi bolesnici liječe se rekonvalescentnom plazmom koja sadrži protutijela ljudi koji su preboljeli covid-19. Kod nekih pacijenata se terapija ponavlja čak više puta. Rekonvalescentna plazma često se daje kada su virusna opterećenja pacijenta velika, a imunosni odgovor slab.

Sekvenciranja genoma virusa u takvim infekcijama otkrila su neuobičajeno velik broj promjena i brisanja u genomu. Uzrok tome prije svega jest to što selekcijski pritisak koji proizlazi iz terapije rekonvalescentnom plazmom može biti jak zbog visokih koncentracija protutijela koja se daju pacijentu. Osim toga, ako se terapija protutijelima primjenjuje nakon mnogo tjedana kronične infekcije, populacija virusa u organizmu pacijenta može biti neuobičajeno velika i genski raznolika, čime će se stvoriti povoljne okolnosti za brzu selekciju i izdvajanje virusa s višestrukim genskim promjenama.

Ključne otkrivene promjene

Stručnjaci posebno pozorno analiziraju neke promjene u soju B.1.1.7 koje su otkrivene na proteinu S jer on virusu omogućuje da se veže za stanicu i uđe u nju. Osim toga cjepiva su rađena na temelju tog proteina.

Jedna od njih je mutacija nazvana N501Y koja mijenja najvažniji dio šiljka, domenu koja se veže na receptor stanice. Njome protein S uspostavlja prvi kontakt s površinom stanica našeg tijela. Ako ta promjena virusu olakšava ulazak u stanicu, vjerojatno će mu dati evolucijsku prednost.

Druga važna mutacija je ona kojom je u proteinu S obrisan dio koji se naziva H69/V70. Ona se pojavila već u više sojeva, uključujući i onaj koji se razvio u zarazama nerčeva po farmama.

Mogućnost povećane infektivnosti virusa

Laboratorijski eksperimenti provedeni na Sveučilištu u Cambridgeu ukazuju na mogućnost da ove nove mutacije dvostruko povećavaju infektivnost virusa u staničnim uzorcima.

Studija iste skupine znanstvenika sugerira pak da navedeno brisanje u proteinu S čini protutijela iz krvi ljudi koji su preboljeli covid-19 manje učinkovitima u napadu na virus.

Potvrde za brže širenje

Novi soj prvi je put otkriven u rujnu. U studenom je već oko četvrtine slučajeva u Londonu pripadalo novoj varijanti, a sredinom prosinca čak dvije trećine. To bi moglo značiti da se brže širi te da je postupno istisnuo druge varijante jer je zarazniji (grafikon na naslovnoj slici - broj potvrđenih infekcija novim sojem u dijelu Engleske označen je narančastom bojom).

New and Emerging Respiratory Virus Threats Advisory Group (NERVTAG), tijelo koje savjetuje britansku vladu, piše da ima umjereno povjerenje da VUI-202012/01 pokazuje značajno povećanje prenosivosti u usporedbi s drugim varijantama.

No istovremeno zaključuje da za sada nema dovoljno podataka za donošenje bilo kakvih zaključaka o osnovnom mehanizmu povećane prenosivosti, primjerice o povećanom virusnom opterećenju, distribuciji virusa u tkivu itd.

Ono što se zna je da je novi soj prisutan posvuda u Velikoj Britaniji, osim u Sjevernoj Irskoj, te da jako dominira u Londonu, u jugoistočnoj i istočnoj Engleskoj.

Moguće je da se širi 70% brže od dosad dominantnog soja

Prve procjene, predstavljene u petak u prezentaciji dr. Erika Volza s uglednog londonskog Imperial Collegea, govore da bi se novi soj mogao širiti oko 70% brže od dosad dominantnog. To bi pak moglo značiti da bi bazni reprodukcijski broj R (prosječan broj ljudi koje zarazi jedna osoba) novog soja mogao biti čak za 0.4 veći od onoga koji je do sada dominirao. Najnovija procjena za R za cijelu Veliku Britaniju, koju je početkom prosinca objavila vladina znanstvena savjetodavna skupina Sage, bila je između 1,1 i 1,2. Naravno, R ovisi o mnogim čimbenicima, a osobito o zaraznosti virusa i epidemiološkim mjerama.

No, s druge strane neznatno modificirani soj može postati najčešći u zemlji ili regiji samo zato što je ondje prvi zavladao, zato što su događaji superširenja pomogli da prevlada ili zato što su epidemiološke mjere u regiji u kojoj je bio prisutan bile relaksiranije nego drugdje. Primjerice, poznato je da se jedan soj koronavirusa proširio po Europi iz Španjolske zato što su se mnogi ljudi ondje zarazili tijekom ljetnih godišnjih odmora kada su mjere bile relaksirane. Na sličan način novi se soj mogao proširiti Londonom jer je razina strogosti mjera u njemu bila nižeg, drugog stupnja.

Drugim riječima, teško je jasno razlučiti koji se dio trenda širenja novog soja može pripisati samom virusu, a koji ponašanju ljudi.

Gdje je sve novi soj do sada otkriven?

Gdje se sve proširio novi soj, teško je reći jer se genske analize ne provode posvuda jednako sustavno. Pretpostavlja se da je nastao u Velikoj Britaniji ili da je u nju došao iz neke zemlje koja ima puno manje mogućnosti praćenja mutacija SARS-CoV-2.

Osim u Velikoj Britaniji, po nekoliko slučajeva novog soja zabilježeno je u Danskoj, Australiji i Nizozemskoj, a u Južnoafričkoj Republici otkriven je soj koji ima neke zajedničke mutacije.

Markotić: Moguće je da je prisutan u Hrvatskoj

Ravnateljica zagrebačke bolnice za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić danas je rekla kako je moguće da je prisutan i u Hrvatskoj. No, je li tome tako, mogli bismo znati tek kroz nekoliko dana, kada se naprave genske analize.

> Markotić objasnila što znači novi soj koronavirusa i kako je nastao

Čine li nove mutacije infekciju smrtonosnijom?

Za sada nema dokaza koji bi ukazivali na to da je novi soj smrtonosniji, međutim, to je nešto što svakako treba pozorno pratiti. Prema izvješću NERVTAG-a, do sada su zabilježena četiri smrtna slučaja na oko 1000 zaraženih.  

No, čak i veća zaraznost, sama po sebi, dovoljna je da se širenje ubrza, da većem broju ljudi treba hospitalizacija te da se poveća pritisak na bolnice.

Hoće li cjepiva djelovati protiv nove varijante?

Stručnjaci smatraju da bi postojeća cjepiva gotovo sigurno trebala štititi od novog soja. Barem za sada.

Sva tri vodeća cjepiva - Pfizerovo, Modernino i AstraZenecino - razvijaju imunološki odgovor na protein S. Ona uvježbavaju imunosni sustav da napada nekoliko različitih dijelova proteina S, pa bi, čak i ako je neki njegov dio mutirao, i dalje trebala djelovati.

No stručnjaci upozoravaju da bi bilo opasno kada bi se novi soj nekontrolirano širio i nakupio više mutacija. U nekom trenutku njih bi moglo biti dovoljno da djelovanje protutijela razvijenih cijepljenjem postane neučinkovito. 

Nasreću, nova tehnologija razvoja cjepiva omogućuje da se genski kod novog soja brzo ubaci umjesto starije verzije i tako napravi novo učinkovito cjepivo.

Kako je virus španjolske gripe mutirao u opasniji?

U ovom kontekstu važno je shvatiti da su stručnjaci na oprezu kako bi se izbjegli najcrnji scenariji.

Jedan od takvih jest evolucija virusa španjolske gripe koji je u tri vala različite žestine odnio živote između 50 i 100 milijuna ljudi.

Prvi val, koji je krenuo u travnju 1918., bio je relativno blag, vrlo sličan tipičnim epidemijama gripe. Najugroženiji su bili bolesni i stariji, dok su se mlađi i zdraviji lako oporavljali. U njemu je umrlo "samo" par milijuna ljudi.

Drugi val, koji je krenuo u kolovozu 1918., bio je najžešći, dok je treći, koji je krenuo u jesen 1919., bio jači od prvog, ali slabiji od drugog. Listopad 1918. bio je mjesec s najvišom stopom smrtnosti u cijeloj pandemiji (pogledajte grafikon dolje).

U slučaju španjolske gripe jedan od ključnih razloga za veću smrtnost drugog i trećeg vala bilo je to što je uzročnik bolesti, virus A(H1N1), nakon prvog vala evoluirao u smrtonosniji oblik. Stručnjaci smatraju da se to dogodilo zbog toga što se virus širio za vrijeme Prvog svjetskog rata.

Naime, u normalnim okolnostima civilnog života prirodna selekcija češće favorizira mutacije virusa prema blažim oblicima. Ljudi koji se jako razbole ostaju kod kuće ili u izolacijama te uglavnom ne šire bolest, dok blago bolesni nastavljaju s normalnim životom pa blaži soj dobiva više prilike za širenje. U bitkama Prvog svjetskog rata koje su se vodile po rovovima prirodna selekcija bila je obrnuta.

Vojnici s blagim simptomima ostajali su tamo gdje su bili, na fronti, dok su teško bolesni bili transportirani u prepunim vlakovima u prepune bolnice, što je omogućilo jače širenje opasnijih mutacija.

Zaključak: Novi soj treba držati pod kontrolom, ali ne treba paničariti

Za kraj bismo ukratko mogli reći da novi soj treba pozorno pratiti kako bi se utvrdilo gdje se širi i koliko brzo te je li možda opasniji. Također bi trebalo nastojati ograničiti njegovo širenje kako ne bi nakupio dovoljno mutacija da postane rezistentan na cjepiva. Konačno, trebat će ga držati pod kontrolom i zato da ne bi otežavao kampanju cijepljenja.

No za sada nema razloga za paniku jer bi postojeća cjepiva trebala suzbiti i njegovo širenje.