BROJNE studije potvrđuju da cjepivo protiv HPV-a vrlo učinkovito sprječava razvoj više vrsta raka, prvenstveno kod žena, ali i kod muškaraca. No neke zemlje, među kojima i Hrvatska, još uvijek imaju relativno nizak postotak cijepljenih, unatoč tome što je cjepivo već niz godina za sve mlade dostupno, besplatno i sigurno.

Četvrti najčešći rak kod žena u svijetu

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), HPV uzrokuje oko 5% svih vrsta raka širom svijeta: oko 625.600 žena i 69.400 muškaraca svake godine obolijeva od raka povezanog s HPV-om. U 2020. godini uzrokovao je oko 342.000 smrtnih slučajeva.

Prema Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je rak vrata maternice zauzeo deseto mjesto među svim slučajevima raka kod žena i čini 3% svih karcinoma kod žena. Svake godine od invazivnog raka vrata maternice oboli oko 300 žena, a oko 120 ih umre.

Hrvatska je pri dnu EU po preživljenju raka vrata maternice

Nažalost, Hrvatska po petogodišnjem preživljenju oboljelih od raka vrata maternice ne stoji dobro.

Tatjana Nemeth-Blažić, voditeljica Odjela za HIV, krvne i spolno prenosive infekcije u Odjelu za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, kaže da je, prema podacima Registra za rak i međunarodnog istraživanja raka CONCORD-3, petogodišnje preživljenje žena s rakom vrata maternice za oboljele između 2000. i 2014. godine iznosilo 63%.

"Ti podaci pokazuju da, iako je u Hrvatskoj vidljiv napredak u postocima preživljenja oboljelih od karcinoma, podaci o preživljenju za neka sijela, među kojima je i rak vrata maternice, pokazuju da se Hrvatska nalazi u donjoj trećini zemalja EU uključenih u istraživanje", kaže Nemeth-Blažić.

Što je HPV i kako se prenosi?

HPV je skraćenica za humani papiloma virus (slika dolje). To je virus koji uzrokuje infekciju koja često uzrokuje rast bradavica na koži ili sluznici. Postoji oko 200 tipova HPV-a.

Prenosi se seksualnim kontaktom, uključujući vaginalni, analni i oralni seks s osobom koja ima infekciju. Najčešće se prenosi prilikom vaginalnog ili analnog seksa, no također se može prenijeti intimnim kontaktom kože o kožu, kože o sluznicu ili sluznice o sluznicu tijekom seksa.

Kako HPV uzrokuje rak?

Viruse HPV-a uglavnom će spontano uništiti imunološki sustav unutar dvije godine nakon infekcije. Međutim, kod manjeg broja zaraženih, kada visokorizični tipovi virusa opstanu, nastaje dugoročna infekcija, virusi se ugrađuju u genom stanice i mogu uzrokovati razvoj abnormalnih stanica vrata maternice (cerviksa), što se naziva prekanceroznom promjenom ili predstadijem raka. Prekancerozne promjene se nakon deset i više godina mogu razviti u rak.

Neće se kod svakoga tko ima prekancerozne promjene razviti rak vrata maternice, no teško je predvidjeti kod koga hoće.

Postoje različiti visokorizični tipovi HPV-a koji mogu uzrokovati prekancerozu i rak vrata maternice. HPV 16 i 18 su najvažniji jer uzrokuju oko 70% raka vrata maternice diljem svijeta.

Važan dio problema je to što je HPV vrlo raširen. Gotovo 80% spolno aktivnih osoba jednom će tijekom života biti zaraženo HPV-om. U 90% slučajeva infekcija sama prolazi, no u malom broju slučajeva ona može trajati dugi niz godina.

Koje vrste raka uzrokuje HPV?

Osim raka vrata maternice, HPV može uzrokovati još nekoliko vrsta raka:

•  rak rodnice (vagine) i stidnice (vulve) kod žena
• rak penisa kod muškaraca
• rak anusa kod oba spola
• rak stražnjeg dijela grla, uključujući bazu jezika i tonzile, kod oba spola.

Cjepiva štite protiv najopasnijih vrsta HPV-a

Nakon cjepiva protiv hepatitisa B, cjepivo protiv HPV-a prvo je kojim se može spriječiti najviše karcinoma. Cjepiva protiv HPV-a štite protiv nekoliko vrsta HPV-a. Trenutno se u SAD-u koristi cjepivo Gardasil 9, koje štiti protiv devet vrsta HPV-a (6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 5812).

Ove vrste uključuju one koje uzrokuju genitalne bradavice (tipovi 6 i 11) i one koje uzrokuju većinu slučajeva raka vrata maternice (tipovi 16 i 18), kao i nekoliko drugih visokorizičnih tipova (31, 33, 45, 52, 58), koji također mogu pridonijeti razvoju raka.

U Hrvatskoj se cijepljenje također provodi Gardasilom 9, koji je odobren u EU.

Kako se i kome daje cjepivo protiv HPV-a?

Cjepivo se daje u dvije odnosno tri doze, ovisno o dobi u kojoj se provodi cijepljenje. Mladi koji su prvu dozu dobili prije navršene 15. godine primaju dva cjepiva u razmaku od šest mjeseci. Oni koji se počinju cijepiti nakon 15. cijepe se s tri doze.

Cjepivo je vrlo učinkovito

Brojna istraživanja pokazala su da cjepivo protiv HPV-a vrlo učinkovito štiti od raka vrata maternice, ali i drugih vrsta raka.

Jedna velika studija, provedena u Švedskoj, pokazala je da je ono posebno učinkovito kod djevojčica cijepljenih prije 17. godine, kod kojih je zabilježeno gotovo 90%-tno smanjenje incidencije raka vrata maternice između 2006. i 2017.

Visoke stope cijepljenja mogu smanjiti incidenciju raka vrata maternice blizu praga eliminacije, što WHO definira kao manje od četiri slučaja na 100.000 žena.

Važno je da se cijepe oba spola

Stručnjaci ističu da je važno da se cijepe oba spola, iako je HPV najčešće povezan s rakom vrata maternice koji pogađa žene.

Prvi razlog je taj što će zaštićeni muškarci rjeđe zaraziti žene, drugi to što će smanjiti vjerojatnost dobivanja spolnih bradavica, koje nisu maligne, ali se dugotrajno liječe i mogu se vraćati bez obzira na liječenje, a treći, iako rjeđe, to što i muškarci mogu oboljeti i umrijeti od raka povezanog s HPV-om.

Nemeth-Blažić kaže da je važno cijepiti i djevojčice i dječake jer oba spola imaju jednaku vjerojatnost zaražavanja virusom HPV-a te i jedni i drugi mogu imati asimptomatsku infekciju, koja se može prenositi na druge.

"Procjepljivanjem i djevojčica i dječaka ukupno se smanjuje količina cirkulacije virusa u populaciji, pa su manje šanse za prijenos zaraze u populaciji", tumači.

Neke zemlje već bilježe odlične rezultate

Neke zemlje koje uspješno provode program cijepljenja, poput Australije, Norveške,Velike Britanije i Portugala, već bilježe vrlo značajne pozitivne rezultate, a njihove stope cijepljenih više su od 70%.

Primjerice, Australija, koja je najdalje odmakla s cijepljenjem, na putu je da eliminira rak vrata maternice do 2035. U posljednjih osam godina broj australskih žena koje su se zarazile HPV-om smanjio se za 92% (graf dolje).

Cjepivo je isplativo, osobito za mlade

Cijena cjepiva protiv HPV-a može varirati, no cijena Gardasila 9 za one za koje cijepljenje nije besplatno u Hrvatskoj je 130 eura. Mnogi zdravstveni osiguravatelji u svijetu pokrivaju trošak cjepiva.

Cjepivo se smatra vrlo javnozdravstveno isplativim za osobe mlađe od 26 godina. Međutim, studija koju su proveli znanstvenici na Harvard T.H. Chan School of Public Health i preporuke američkog CDC-a sugeriraju da cijepljenje osoba starijih od 26 godina možda više nije javnozdravstveno isplativo.

Nemeth-Blažić kaže da za rutinsko cijepljenje osoba starijih od 26 godina "nema jasnih dokaza u kojoj mjeri bi im bilo učinkovito i osiguralo zaštitu od infekcije i razvoja karcinoma s obzirom na veliku učestalost HPV infekcije i vjerojatnost kontakta s različitim tipovima HPV-a značajnog dijela odrasle populacije".

Cjepivo je vrlo sigurno

Cjepivo protiv HPV-a, uključujući Gardasil, dosad je u više od 15 godina primijenjeno na milijunima ljudi u više od 100 zemalja svijeta, a istraživanja su pokazala da je vrlo sigurno i da se dobro podnosi.

Međutim, kao i sva cjepiva, može izazvati nuspojave, koje su najčešće blage:

• bol, crvenilo ili oticanje na mjestu gdje je dana injekcija
• glavobolja
• mučnina
• vrućica
• proljev
• vrtoglavica
• osjećaj umora
• bol u trbuhu.

Ove nuspojave obično nestaju unutar nekoliko dana. U rijetkim slučajevima neke osobe mogu doživjeti ozbiljnije nuspojave, poput alergijske reakcije.

Detaljnije o praćenju nuspojava cijepljenja protiv HPV-a možete pročitati na ovom linku.

Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i WHO-a, u više od 15 godina praćenja i istraživanja prikupljeni su uvjerljivi dokazi da cijepljenje protiv HPV-a pruža sigurnu, učinkovitu i dugotrajnu zaštitu od raka uzrokovanog HPV-om.

Slično je potvrdila i velika studija neovisne međunarodne organizacije Cochrane.

Niska procijepljenost u Hrvatskoj

Prema nedavno provedenom istraživanju, objavljenom u časopisu Frontiers in Public Health 2023., u Hrvatskoj je samo 18.3% sudionika (25.0% žena i 11.7% muškaraca iz cijelog uzorka od 1200 ispitanika) izjavilo da su cijepljeni protiv HPV-a. Među necijepljenima 35.4% izrazilo je volju za cijepljenjem.

Za usporedbu, u Australiji je 2020. godine oko 80.5% djevojčica i 78% dječaka u dobi od 15 godina primilo cjepivo protiv HPV-a. Nemeth-Blažić kaže da se navedeni postotci za Hrvatsku odnose na rezultate istraživanja u kojem su ispitanike u dobi od 18 do 25 godina pitali jesu li se cijepili protiv HPV-a.

"Samo jedna petina ispitanih, od kojih oko 65% žena, prijavila je da su se cijepili protiv HPV-a. Njih oko 20% nije znalo jesu li cijepljeni ili ne, što možda pokazuje da nisu dobro informirani koje su cjepivo primili ili da im nije važno znati protiv kojih infekcija i njihovih komplikacija su cijepljeni, a to ukazuje da bi trebalo više raditi na edukaciji o koristima cijepljenja protiv HPV-a. Dobar pokazatelj je da je, među necijepljenima, oko trećina iskazala namjeru za cijepljenjem", kaže Nemeth-Blažić.

Napominje da, osim ovih rezultata iz istraživanja, postoje podaci iz zdravstvenog sustava, iz izvješća o provedbi programa cijepljenja i podaci za školsku godinu 2022./2023.

"Oni pokazuju da je u Hrvatskoj bilo 51.1% djevojaka i 34.3% mladića uglavnom iz 8. razreda osnovne škole s primljenom najmanje jednom dozom cjepiva. Iako su postoci procijepljenosti dosta niži od globalnih ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima bi trebalo biti cijepljeno 90% djevojčica do 15. godine, podaci iz posljednjih godina pokazuju pozitivan trend porasta stope procijepljenosti u odnosu na prijašnje godine i na početak programa cijepljenja, kada je, primjerice 2017., bilo samo 10% cijepljenih učenika 8. razreda osnovne škole", tumači Nemeth-Blažić.

Velike razlike po županijama

Podaci također pokazuju da postoje razmjerno velike razlike u procijepljenosti među županijama.

"Veći postoci procijepljenosti su u sjevernim županijama, poput Varaždinske i Krapinsko-zagorske, gdje se kreću oko 70% do 80% za djevojčice i 60% za dječake, a najmanji u južnijim županijama, poput Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske, gdje se procijepljenost kreće za djevojčice oko 25%-30%, a za dječake oko 10-20%. U Gradu Zagrebu je za djevojčice oko 60%, a za dječake oko 40%", tumači.

Mogući razlozi za nisku procijepljenost

Prema Nemeth-Blažić, razlozi za nisku procijepljenost su kompleksni.

"Na prihvaćenost i oklijevanje u cijepljenju utječe više faktora, među kojima je i djelovanje predstavnika antivakcinalnog pokreta koji cijepljenje smatraju nepotrebnim i govore da se djecu neopravdano izlaže potencijalnim rizicima, odnosno štetnim učincima cijepljenja, pri čemu zanemaruju rezultate znanstvenih istraživanja i podatke o smanjenju oboljenja protiv kojeg se cijepi u zemljama koje imaju vrlo visoke stope procijepljenosti te dobre podatke koji pokazuju učinkovitost i uspjeh cijepljenja. Širenje dezinformacija o cijepljenju stvara strah i nepovjerenje kod roditelja, šire javnosti, pa čak nerijetko i u dijelu struke", primjećuje naša sugovornica.

Otpor prema cijepljenju u konzervativnim krugovima

Dio problema s niskim razinama procijepljenosti može se pripisati dezinformacijskoj propagandi koja dolazi iz klerikalno-konzervativnih krugova.

Ti krugovi tvrde da cijepljenje može potaknuti slobodnije seksualno ponašanje među mladima, jer vjeruju da bi, bez straha od genitalnih bradavica ili raka vrata maternice, mladi mogli postati promiskuitetniji.

Ova zabrinutost uglavnom se temelji na moralnim, a ne na znanstvenim podacima.

Naime, brojne studije pokazale su da cijepljenje protiv HPV-a ne potiče rizično seksualno ponašanje među tinejdžerima. Primjerice, studija koju je provela Harvard T.H. Chan School of Public Health pokazala je da tinejdžeri koji žive u američkim saveznim državama koje su donijele zakone o promociji cjepiva protiv HPV-a nisu seksualno aktivniji od tinejdžera u državama koje to nisu učinile.

Da mladi ne postaju sve promiskuitetniji, već, naprotiv, sve oprezniji, pokazala su i neka nova istraživanja u Hrvatskoj, o kojima smo pisali na Indexu.

Što se radi i što se planira poduzeti?

Nemeth-Blažić kaže da se za poboljšanja u ovom području provode unaprjeđenja informiranja i edukacije o HPV infekciji i mogućnostima zaštite javnosti, mladih i njihovih roditelja, savjetovanja koja provode liječnici školske medicine, niz projekata i kampanja koje provode HZJZ te organizacije civilnog društva, poput udruga studenata medicine CroMSIC, HUHIV-a, Sve za nju, Hrvatske Lige protiv raka i drugih. Tu su i edukacije na raznim web-portalima i mobilnim aplikacijama, kao što je portal Neću rak, Volim zdravlje, Spolno zdravlje itd.

Nemeth-Blažić napominje da uz cijepljenje treba primjenjivati i ostale mjere zaštite, poput odgovornog spolnog ponašanja i redovitih liječničkih pregleda.

"Za žene su to preventivna testiranja kod ginekologa - papa test i HPV test, ovisno o dobi", poručuje Nemeth-Blažić.