član matice hrvatske miljenko foretić umro u dubrovniku u 64. godini
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Član Matice hrvatske Miljenko Foretić, znanstvenik i istraživač hrvatske književnosti, kulture i umjetnosti, umro je jutros u Dubrovniku u 64. godini, izvijestila je Matica hrvatska.
"U Matici hrvatskoj ostvarivao je svoje životno djelo, dajući najbolje i prinoseći najvrjednije", stoji u brzojavu sućuti Matice hrvatske upućenom dubrovačkom ogranku, Foretićevoj obitelji i prijateljima.
U brzojavu se ističe da je Foretić dijelio s Maticom hrvatskom njezine dramatične trenutke, bio proganjan i osuđen 1972.
"Pamtimo ga kao obnovitelja i graditelja u Ogranku Matice hrvatske Dubrovnik i u cijeloj Matici hrvatskoj. Prednjačio je uređujući ponajbolje knjige, istražujući i pišući. Hrvatsku i Dubrovnik branio je organiziranjem sustavnog i promišljenog kulturnog djelovanja, trajno bilježeći i objavljujući sve što je značajno o napadu i obrani Dubrovnika, kako bi se sačuvala hrvatska kulturna i umjetnička baština", navodi se u brzojavu.
Ističe se kako je bio osobito ugledan član Glavnog odbora Matice hrvatske u kojoj je na najbolji način sudjelovao.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Njegovo će djelo biti upisano u povijest Matice hrvatske. Neka mu je vječna hvala i slava!", stoji u brzojavu koji je potpisao potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić.
Povjesničar i teatrolog Miljenko Foretić rodio se u Dubrovniku 5. svibnja 1939. U rodnom gradu završio je gimnaziju, a u Zagrebu diplomirao povijest i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu.
Od 1963. radi u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Bio je stipendist Universita cattolica di Sacro Cuore u Rimu 1963. i 1965. Proučava političku, kulturnu i književnu povijest, bavi se teatrologijom i kazališnom kritikom te historiografijom i bibliografijom. Znanstvenim i stručnim radovima, esejima, kritikama i osvrtima surađuje u časopisima, zbornicima i drugim publikacijama.
Od 1964. surađivao je u Dubrovačkom vjesniku, Slobodnoj Dalmaciji, Telegramu, Večernjem listu, Vijencu, Vjesniku. Napisao je vodič Dubrovnik and Surroundings te u povodu 59. kongresa PEN-a The Works of Dubrovnik Writers Printed in Europe from 15th to 18th Century i, s Feđom Šehovićem, What Držić Read.
Organizirao je znanstvene skupove Hrvati i Novi svijet (1992.) i o P.A. Kazaliju (1994.).
Bio je glavni urednik časopisa "Dubrovnik" od 1969. do 1971., kada je izdavanje časopisa nasilno prekinuto, a Foretić zatvoren i suđen, te od 1990. do 1995. Uređujući časopis s težištem na tematskim cjelinama znamenitima za hrvatsku povijest i kulturu te okupljajući velik broj suradnika iz cijele Hrvatske, Foretić je "Dubrovnik" učinio jednim od središnjih hrvatskih časopisa trajne vrijednosti.
Specijalni broj časopisa "Dubrovnik u ratu" važan je prinos poznavanju velikosrpske agresije na Dubrovnik i reakcije na nju. Kao voditelj nakladništva dubrovačke Matice hrvatske Foretić je uredio četrdesetak knjiga i nekoliko zbornika, priredio izdanje Dubrovačka Republika i Francuska revolucija, te više kulturoloških izložaba. Dobitnik je Nagrade grada Dubrovnika 1993. i Zlatne povelje Matice hrvatske 1996.
(Hina) pp ln
"U Matici hrvatskoj ostvarivao je svoje životno djelo, dajući najbolje i prinoseći najvrjednije", stoji u brzojavu sućuti Matice hrvatske upućenom dubrovačkom ogranku, Foretićevoj obitelji i prijateljima.
U brzojavu se ističe da je Foretić dijelio s Maticom hrvatskom njezine dramatične trenutke, bio proganjan i osuđen 1972.
"Pamtimo ga kao obnovitelja i graditelja u Ogranku Matice hrvatske Dubrovnik i u cijeloj Matici hrvatskoj. Prednjačio je uređujući ponajbolje knjige, istražujući i pišući. Hrvatsku i Dubrovnik branio je organiziranjem sustavnog i promišljenog kulturnog djelovanja, trajno bilježeći i objavljujući sve što je značajno o napadu i obrani Dubrovnika, kako bi se sačuvala hrvatska kulturna i umjetnička baština", navodi se u brzojavu.
Ističe se kako je bio osobito ugledan član Glavnog odbora Matice hrvatske u kojoj je na najbolji način sudjelovao.
Povjesničar i teatrolog Miljenko Foretić rodio se u Dubrovniku 5. svibnja 1939. U rodnom gradu završio je gimnaziju, a u Zagrebu diplomirao povijest i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu.
Od 1963. radi u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Bio je stipendist Universita cattolica di Sacro Cuore u Rimu 1963. i 1965. Proučava političku, kulturnu i književnu povijest, bavi se teatrologijom i kazališnom kritikom te historiografijom i bibliografijom. Znanstvenim i stručnim radovima, esejima, kritikama i osvrtima surađuje u časopisima, zbornicima i drugim publikacijama.
Od 1964. surađivao je u Dubrovačkom vjesniku, Slobodnoj Dalmaciji, Telegramu, Večernjem listu, Vijencu, Vjesniku. Napisao je vodič Dubrovnik and Surroundings te u povodu 59. kongresa PEN-a The Works of Dubrovnik Writers Printed in Europe from 15th to 18th Century i, s Feđom Šehovićem, What Držić Read.
Organizirao je znanstvene skupove Hrvati i Novi svijet (1992.) i o P.A. Kazaliju (1994.).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Bio je glavni urednik časopisa "Dubrovnik" od 1969. do 1971., kada je izdavanje časopisa nasilno prekinuto, a Foretić zatvoren i suđen, te od 1990. do 1995. Uređujući časopis s težištem na tematskim cjelinama znamenitima za hrvatsku povijest i kulturu te okupljajući velik broj suradnika iz cijele Hrvatske, Foretić je "Dubrovnik" učinio jednim od središnjih hrvatskih časopisa trajne vrijednosti.
Specijalni broj časopisa "Dubrovnik u ratu" važan je prinos poznavanju velikosrpske agresije na Dubrovnik i reakcije na nju. Kao voditelj nakladništva dubrovačke Matice hrvatske Foretić je uredio četrdesetak knjiga i nekoliko zbornika, priredio izdanje Dubrovačka Republika i Francuska revolucija, te više kulturoloških izložaba. Dobitnik je Nagrade grada Dubrovnika 1993. i Zlatne povelje Matice hrvatske 1996.
(Hina) pp ln

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati