ŽUPANIJSKI sud u Zagrebu nedavno je potvrdio presudu Općinskog građanskog suda u korist poznatog hrvatskog znanstvenika Ivana Đikića, kojeg je Pavo Barišić, bivši ministar znanosti u vladi Andreja Plenkovića, tužio zbog klevete u slučaju koji je postao poznat kao afera Plagijat.

Sud je time odbacio Barišićevu žalbu na prvostupanjsku presudu iz 2022. godine kao neosnovanu, a Đikića je pravomoćno oslobodio tužbe. Sud je Barišiću naložio da Đikiću u roku od 15 dana nadoknadi parnični trošak u iznosu od 3750,00 kn.

Tužba zbog izjave da je dokazani plagijator

Podsjetimo ukratko, Index je 2016. otkrio da su neki hrvatski znanstvenici etičkim povjerenstvima, uključujući Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, prijavili Barišića da je u svojim znanstvenim radovima prenosio cijele pasuse uglednih svjetskih znanstvenika bez navođenja izvora.

Barišić je kasnije također prijavljen zato što je u svojoj doktorskoj disertaciji, stečenoj na Sveučilištu u Augsburgu, navodio dijelove nekih svojih ranijih radova a da to nije istaknuo, što se moglo smatrati autoplagiranjem.

Lokalna etička povjerenstva na fakultetu i na Sveučilištu u Splitu promptno su odbacila optužbu za plagijat, ali ne i saborski Odbor za etiku, koji je tada bio neovisno i krovno etičko tijelo. Obor je u prosincu 2016. donio odluku da je Barišić plagirao američkog znanstvenika Stephena Schlesingera uzimajući dijelove njegova teksta bez navođenja izvora.  

Schlesinger Indexu rekao da ga je Barišić plagirao

Index je intenzivno pratio taj slučaj, a ugledni diplomat, politički komentator i stručnjak za međunarodne odnose Schlesinger osobno je 2016., na zamolbu Indexa, rekao da smatra da ga je Barišić plagirao.

>> Diplomat i znanstvenik svjetskog glasa za Index: Barišić me plagirao

Afera Plagijat bila je popraćena i u uglednom časopisu Nature. Zbog nje se u saboru početkom 2017. na zahtjev oporbe glasalo o povjerenju ministru Barišiću, a premijer Plenković ga je uporno branio tvrdeći da se ne radi o plagiranju, već o "tiskarskim propustima" u "malim fusnotama".

Opterećen brojnim aferama, Barišić je sredinom lipnja 2017. razriješen dužnosti ministra, a na njegovo mjesto došla je neovisna Blaženka Divjak, iza koje je stao HNS.

Konačno, čak je i Sveučilište u Augsburgu u vezi sa slučajem autoplagiranja u dijelovima doktorata u ožujku 2018. priznalo da je Barišićeva disertacija sadržavala ''znatne formalne greške'' koje se iz današnje perspektive smatraju neprihvatljivim.

>> ODLUKA IZ NJEMAČKE U Barišićevom doktoratu bilo je znatnih grešaka, ali mu ga neće oduzimati

Barišić je kasnije u rujnu 2018. zagrebačkom Općinskom građanskom sudu podnio tužbu protiv Đikića zbog njegovih medijskih istupa u kojima je tvrdio da je Barišić "dokazani plagijator". U tužbi je posebno istaknuo emisiju Nedjeljom u 2 iz svibnja 2017. u kojoj je Đikić izjavio da je "došlo do službene odluke da je ministar Barišić napravio plagijat".

Đikić je tada također rekao: "Imamo potpredsjednika sabora, ustavnog suca, ministra znanosti i obrazovanja, svi dokazani plagijatori."

Te izjave Barišiću su bile povod da podnese tužbu protiv Đikića zbog klevete i zatraži odštetu od 55.000 kuna.

Presuda Građanskog suda

U presudi Građanskog suda iz 2022., koja je sada potvrđena na Županijskom sudu, među ostalim, stoji:

"Budući da je tužitelj u vrijeme iznošenja spornih tvrdnji tuženika obavljao dužnost ministra znanosti i obrazovanja, nesumnjivo je da je pitanje je li počinio plagijat ili ne, pitanje od javnog interesa. Pokrećući ovaj postupak protiv tuženika, tužitelj je pokazao vrlo nizak stupanj tolerancije na kritiku, smatrajući izrečene tvrdnje napadom, iako je tuženik na temelju dostupnih informacija i odluka nadležnih tijela imao opravdanog razloga smatrati iste istinitima."

Također je istaknuto da je "opisani način postupanja, odnosno podnošenje tužbe radi naknade štete zbog povrede časti i ugleda za tvrdnje koje su se pokazale istinitima, nespojiv s visokim moralnim i etičkim standardima kojima bi morala težiti svaka osoba koja obavlja javnu funkciju u Republici Hrvatskoj, a posebice članovi Vlade, kao najvišeg tijela izvršne vlasti".

Sud je ove godine odbacio sličnu tužbu Barišića protiv akademika Vlatka Silobrčića koji je u ključnim trenucima vodio Odbor za etiku.

Đikić: Posebno me veseli kritičnost sutkinje prema Barišićevom ponašanju

Đikić je za Index rekao da mu je drago što je i drugostupanjski sud potvrdio sve navode iz njegovih izjava na sudu i iz javnih istupa.

"U prvostupanjskoj presudi sutkinje Ane Lovrinov potvrđeno je da je Pavo Barišić plagirao američkog znanstvenika i da je odluka saborskog Odbora za etiku u tom slučaju bila pravomoćna", dodao je.

"Posebno me veseli da se sutkinja vrlo kritično osvrnula na ponašanje ministra znanosti koji je znao da su sve moje izjave bile činjenične i istinite, a ipak je odlučio podnijeti tužbu da ušutka javnu kritiku svojih nečasnih djela kao ministra znanosti. Za javnost je važno znati da je Sveučilište u Augsburgu potvrdilo da Barišić u svom doktoratu nije označio navođenje vlastitih radova, što je formalni nedostatak koji je nedopustiv prema današnjim akademskim standardima", rekao nam je Đikić.

Sveučilište je stalo samo na toj javnoj kritici njegovog doktorata jer nije moglo utvrditi je li on sam napravio taj prijestup ili je dobio dopuštenje za to od svojeg mentora, koji je u međuvremenu umro. No time je odbor Sveučilišta javno ukorio Barišića jer takvi nedostaci nisu u skladu s etičkim standardima", navodi Đikić.

"Plenković je manipulirao javnošću"

Ustvrdio je da je u svemu tome premijer Plenković imao aktivnu ulogu tako što je manipulirao javnošću.

"Naime, iako je znao odluke Sveučilišta u Augsburgu, optužio je javno znanstvenika Juru Zovka i mene kao neprijatelje koji rade protiv njega i njegove vlade i tražio našu javnu ispriku zbog toga što smo ukazali na nečasne radnje njegovog ministra znanosti. Posebno je bilo ružno to što je inicirao medijski napad s objavljivanjem pisma predsjednice Sveučilišta u Augsburgu preko novinara koji nas nije obavijestio o sadržaju članka niti pitao za naše izjave, što je profesionalni standard novinarstva", rekao nam je Đikić.

"Meni je, kao i svima u Hrvatskoj, jasno da se premijer Plenković sada neće ispričati znanstvenicima zbog takvih medijskih napada i objeda. No javnost ipak treba informirati o dvostrukim mjerilima koja premijer prečesto koristi kad brani one u svojoj vladi koji ne rade časno ni profesionalno, a u isto vrijeme napada one koji ukazuju na manipulacije, plagiranje ili kriminal", dodao je.

"Na kraju sam jako sretan da su u ovom slučaju znanost i konkretne činjenice pobijedile političke manipulacije i u presudi ostaje zapisano da je Pavo Barišić, ministar znanosti u vladi premijera Plenkovića, potvrđen kao plagijator od strane Odbora za etiku i kao osoba uključena u nekorektne medijske napade na znanstvenike.

Nadam se da će se u Hrvatskoj ponovno uspostaviti saborski Odbor za etiku kao krovno i neovisno tijelo jer je očito da odbori na razini fakulteta i sveučilišta ne funkcioniraju dovoljno neovisno", poručio je Đikić.