U LITVI će se u nedjelju održati drugi krug parlamentarnih izbora, nakon prvog kruga prije dva tjedna koji je naznačio mogućnost promjene vlasti u zemlji u kojoj dominira zabrinutost zbog troškova života i potencijalnih prijetnji iz susjedne Rusije.

Oporbeni socijaldemokrati osvojili su najviše glasova u prvom krugu, dok je drugo mjesto osvojila konzervativna Domovinska zajednica, koja trenutačno vodi vladu.

Baltička zemlja s 2.9 milijuna stanovnika ima hibridni sustav glasanja u kojem se polovica parlamenta bira općim glasanjem. O drugoj polovici se odlučuje u drugom krugu glasanja između dva najbolja kandidata, što je proces koji favorizira veće stranke.

Oštar stav prema Rusiji

Biračka mjesta zatvaraju se u 20 sati, a rezultati se očekuju oko ponoći po lokalnom vremenu.

Ako lijevo orijentirani socijaldemokrati (SD) uspiju formirati vladu, očekuje se da će zadržati oštar stav Litve prema Rusiji i pozamašnu potrošnju za obranu. Litva će potrošiti oko 3 posto BDP-a na oružane snage ove godine, prema procjenama NATO-a, što je po izdavanju za obranu čini šestom najvećom zemljom u vojnom savezu.

SD je osvojio 20 posto glasova u prvom krugu izbora 14. listopada, čime je postao najveća stranka ispred vladajuće Domovinske zajednice s 18 posto i protivnice establišmenta Nemuno Aušra s 15 posto.

Trostranačka koalicija desnog centra premijerke Ingride Šimonyte doživjela je pad popularnosti zbog visoke inflacije koja je prije dvije godine prešla 20 posto, pogoršanja javnih usluga i sve većeg jaza između bogatih i siromašnih.

Strah od ruskog napada

Nakon glasanja u prvom krugu čelnica SD-a Vilija Blinkeviciute rekla je da već pregovara o formiranju većinske koalicijske vlade s dvije stranke - Za Litvu i Sindikatom poljoprivrednika i zelenih. SD je sklopio pakt s oporbenim strankama kako bi se podržali kandidati u drugom krugu koji se natječu protiv Šimonyteinih kandidata Domovinske zajednice.

Domaća gospodarska pitanja bila su u fokusu tijekom izborne kampanje, a SD je obećao da će se uhvatiti u koštac s povećanom nejednakošću povećanjem poreza bogatijim Litvancima kako bi se financirala veća potrošnja na zdravstvenu skrb i socijalnu pomoć. Nacionalna sigurnost također je velika briga u Litvi, koja je na istočnom krilu NATO-a i Europske unije i dijeli granicu s ruskim Kalinjingradom i Bjelorusijom, bliskim saveznikom Moskve.

Tri četvrtine Litvanaca smatra da bi Rusija mogla napasti njihovu zemlju u bliskoj budućnosti, pokazalo je istraživanje Baltijos Tyrimai/ELTA u svibnju.