Foto: AFP

"NOVA recesija, recesija s duplim dnom, neće izgledati kao prijašnja recesija. Izgledat će kao depresija". Ovu pesimističnu prognozu u razgovoru za CNN izrekao je Mark Zandi, glavni ekonomist Moody's Analyticsa.

Zbivanja na svjetskim burzama za Zandija su bila povod da procjenu rizika od nove recesije poveća na 33 posto. Prije samo deset dana, Zandi je rizik od nove recesije procjenjivao na 25 posto. "Ponovni ulazak u recesiju bio bi stravičan jer u nju bi u startu ušli oslabljeni i ne bi imali ni resurse ni snage da odgovorimo na negativna gospodarska kretanja", kaže Zandi.

I ostali ekonomisti s kojima je CNN razgovarao drastično su povećali svoju procjenu rizika od nove recesije. Prije tri mjeseca, analitičari su procjenjivali da je rizik od recesije s duplim dnom oko 15 posto. Danas smatraju da rizik od novog potonuća američkog gospodarstva u recesiju iznosi najmanje 25 posto.

Pad burzi nije jedini faktor

Pad burze, kakvom smo svjedočili ovog tjedna, ne mora sam po sebi značiti ulazak u recesiju. Američke burze na sličan su se način srušile i 1987. godine, ali recesija je tada izbjegnuta. No, dodatne probleme zadaje rušenje američkog kreditnog rejtinga od strane agencije Standard & Poor's, kao i političke trzavice u Washingtonu zbog kojih investitori nemaju vjere da administracija Baracka Obame može osoviti Ameriku na noge.

Nervoza iz SAD-a prenosi se i na azijske i europske burze, pa je sasvim jasno da bi recesija američkog gospodarstva za sobom povukla i eurozonu. Europa ionako već balansira na rubu sloma i sve teže se nosi s dužničkom krizom u Grčkoj, Portugalu, Irskoj, Italiji, Španjolskoj...

Druga recesija bila bi puno gora

Postoji nekoliko razloga zbog kojih bi druga recesija bila znatno gora od prve. Svjetsko gospodarstvo danas je znatno ranjivije, u mnogo lošijem stanju, nego što je bilo 2007. godine, kada se počeo naslućivati dolazak Velike recesije.

Čak i najveća svjetska gospodarstva već su dobrano načeta problemom nezaposlenosti. Ulazak u recesiju s duplim dnom značio bi da će se na ulici preko noći naći još veći broj radnika. U najgoroj situaciji našle bi se upravo zemlje poput Hrvatske, koje se još nisu oporavile ni od zadnje recesije.

Nema proračunskih sredstava koja mogu potaknuti potrošnju

Velika gospodarstva, poput SAD-a, posljedice zadnje recesije uspjeli su koliko-toliko obuzdati ogromnim paketima državnih poticaja. Ovoga puta, međutim, ta opcija nije na stolu. "Prije tri godine nismo ušli u depresiju samo zbog reakcije Kongresa i Središnje banke koji su upumpavali novac u privatni sektor. Ovoga puta to se neće dogoditi", kaže Dan Seiver, profesor financija na Sveučilištu u San Diegu. 

Recesija s duplim dnom može samo pojačati nervozu na svjetskim tržištima, te će investitori i dalje tražiti zaklon u "sigurnim lukama" poput zlata, švicarskog franka i stabilnih državnih obveznica. Što to znači u Hrvatsku? Dodatni rast tečaja "švicarca", kao i vjerojatni pad vrijednosti dolara, eura, ali i kune, što bi obveznike kredita gurnulo u nemoguću situaciju.