SVAKA protestna akcija brutalno se suzbija. Režim u Teheranu sada se obračunava čak i s vlastitim herojima.

Reza Khandan ponovno je iza rešetaka. Nije mu dopušteno ni telefonirati sa svojom obitelji. Ovaj iranski aktivist za ljudska prava suprug je poznate odvjetnice i borkinje za ljudska prava Nasrin Sotoudeh. "Uhićen je jer se prije šest godina javno izjasnio protiv obveznog nošenja hidžaba", kaže Sotoudeh u razgovoru za Deutsche Welle.

Nasrin Sotoudeh (na fotografiji) zabrinuta je za svojeg supruga i smatra da pravosuđe njegovim uhićenjem ne pokušava izvršiti pritisak samo na nju, već i poslati upozorenje svim kritičarima režima. Sotoudeh, koja je 2012. godine dobila nagradu Europske unije – „Saharov", više od 25 godina bori se za ljudska i ženska prava u Iranu. Ona je jedan od najistaknutijih glasova iranskoga civilnog društva. Njezin suprug Reza Khandan, grafički dizajner po profesiji, godinama je uz nju i angažiran u borbi za ljudska prava.

"Reza je 2018. godine, zajedno s drugim aktivistima, dizajnirao bedževe s natpisom 'Protiv sam obveznog nošenja marame'. Zbog toga je uhićen i 2019. godine osuđen na šest godina zatvora. Slučaj je kasnije službeno zaključen, ali je sredinom prosinca 2024. ponovno uhićen", priča Sotoudeh.

Nasrin Sotoudeh i sama je bila zatvorena između 2018. i 2023. godine u zloglasnom zatvoru Evin jer je branila mlade žene koje su se javno suprotstavile obveznom hidžabu u Iranu. Tada je osuđena na 38 i pol godina zatvora i 148 udaraca bičem. Zbog srčanih aritmija i lošega zdravstvenog stanja, u studenom 2023. odobren joj je privremeni izlazak iz zatvora.

Iako u svakom trenutku može biti ponovno uhićena, to je ne sprječava da nastavi svoju borbu. Sredinom siječnja, zajedno s uglednom islamskom pravnicom i aktivisticom za ženska prava Sedige Vasmagi, pokrenula je peticiju u kojoj su pozvale na ukidanje smrtne kazne i obveznog nošenja hidžaba, kao i na okončanje nasilja nad ženama koje se tome usprotive. U peticiji se naglašava da je obvezni hidžab u Iranu prije svega političko oruđe za represiju nad ženama.

Novi val represije protiv aktivista i intelektualaca

"Politički sustav boji se ponovnog izbijanja prosvjeda", kaže Sotoudeh za DW, ukazujući na masovne demonstracije koje su započele nakon smrti Jine Mahse Amini u rujnu 2022. godine. "Zato pravosuđe pokušava zastrašiti aktiviste."

Prosvjedi su tada brutalno ugušeni, ali i danas gotovo svakodnevno stižu vijesti o uhićenjima aktivista civilnog društva.

Iranska redateljica Bahman Dar al-Shafaei objavila je 4. ožujka na svojem Instagram profilu da je građanska aktivistica Marzieh Ghafari uhićena sredinom veljače i da je nakon 17 dana u samici prebačena u ženski odjel zatvora Evin. Prema njezinim riječima, Ghafari, članica kulturnog udruženja "Sizdah Aban", 25 godina volonterski je radila na jugu Teherana, posebno pomažući trudnicama i djeci. Razlog njezina uhićenja nije poznat.

Krajem veljače uhićen je i Ali Abdi, poznati sociolog i aktivist. Abdi je živio u SAD-u i u svojim istraživanjima bavio se društvenim pokretima, migracijama i političkim transformacijama. Godine 2023. otputovao je u Teheran kako bi posjetio majku, no tada je uhićen i izveden pred sud. Krajem veljače 2024. objavio je u videoporuci da je osuđen na 12 godina zatvora, između ostalog zbog analiza koje je deset godina pisao o prosvjedima iz 2009. godine.

Strah od svakog okupljanja

"Moj otac je i dalje iza rešetaka", potvrdio je Alireza Bahtijar za DW. Njegov otac, Mohamad Bager Bahtijar, bio je dio skupine ratnih veterana koji su sredinom veljače održali tihi prosvjed ispred Sveučilišta u Teheranu.

Cilj njihova tihog prosvjeda bio je, između ostalog, ukidanje kućnog pritvora za Mir-Hoseina Musavija i njegovu suprugu Zahru Rahnavard, koji su od 2009. godine zatočeni u svojim domovima bez sudskog procesa. Musavi, nekadašnji premijer Islamske Republike, pao je u nemilost režima nakon spornih predsjedničkih izbora 2009. godine. Tada se svrstao na stranu prosvjednika i otvoreno kritizirao izbornu prijevaru i nasilje nad demonstrantima.

Veterani koji su sudjelovali u prosvjedu borili su se u Iransko-iračkom ratu (1980–1988). Iako ih režim slavi kao heroje, mnogi od njih već dugo kritiziraju sve veću represiju u društvu, posebno brutalan obračun s prosvjedima nakon smrti Jine Mahse Amini.

Oni zahtijevaju oslobađanje svih političkih zatvorenika. Činjenica da su upravo oni sada meta represije pokazuje koliko se režim boji novih valova prosvjeda. Njihovo okupljanje sredinom veljače brutalno je razbijeno, a stotine prosvjednika, uključujući Mohammada Bagera Bahtijara, uhićene su.

"Moj otac više je puta dobivao prijetnje smrću zbog svojih kritičkih stavova prema političkom sustavu", kaže njegov sin Alireza za DW i dodaje: "Kao vojnik, osam godina branio je svoju zemlju i narod tijekom rata. Sada smatra da mu je dužnost boriti se protiv represije nad civilnim društvom."