EKONOMSKI analitičar Damir Novotny gostovao je na N1 televiziji. Govorio je o rastu inflacije, Vladinim mjerama i životnom standardu u Hrvatskoj. Na početku je iznio definiciju inflacije.

"Inflacija je po definiciji kada je određena količina novca u kućanstvima u potrazi za određenom količinom robe. Tu se uspostavlja ravnoteža između ponude i potražnje; ako je ponuda slaba, stopa inflacije i cijene će rasti. Ako su potrošači spremni trošiti, uz rastuće plaće, logično je da su spremni velik dio dohotka dati na potrošnju, bez obzira na cijene", objasnio je.

Naveo je i detalje mehanizama koji su na snazi kada je riječ o porastu cijena. "Taj mehanizam stalne utrke između rasta cijena, koje u proračun donose više prihoda pa Vlada to raspoređuje na razne socijalne grupe i time povećava njihovu kupovnu moć, se nastavlja", rekao je.

"U Hrvatskoj strukturni problemi utječu na inflaciju. Nemate dovoljno robe, recimo cijene svinjskog mesa unatoč slaboj domaćoj proizvodnji su pale zato što je velika proizvodnja na europskom tržištu. Pala je cijena maslaca jer nema potražnje", dodao je.

"Vlada šalje signal da će uvijek reagirati ako cijene rastu"

Napomenuo je kako postoji nekoliko aspekata tog fenomena, a nisu svi isključivo ekonomski.

"Postoji nekoliko slojeva izvorišta ovog fenomena. Vlada stalnim intervencijama potiče osjećaj da će nas uvijek zaštiti od rasta cijena. Time šalje signal da će uvijek reagirati ako cijene rastu. Tržišni mehanizam je takav da, ako cijene rastu, potrošnja mora pasti pa će i cijene pasti te će se uspostaviti ravnoteža na nižoj razini cijena", naglasio je.

"U ovom trenutku na to utječu Vladine politike, fiskalna politika koja šalje puno novca na tržište, turizam... To su ti aspekti koji utječu na stalni rast cijena. Imamo i kulturološki aspekt, a to su sklonosti potrošnji. Postoje razna istraživanja koja govore o tome da su stanovnici regije jugoistočne Europe, sve do Grčke, skloniji potrošnji od recimo Češke, nordijskih zemalja", ustvrdio je.

"Kulturološke navike su da se ne ide svaki dan u kafiće. Turizam ostavlja dosta slobodnog vremena; kratka turistička sezona akumulira dosta dohodaka koji se mogu trošiti izvan turističke sezone. Zbog svih tih aspekata cijene rastu, a ponuda je slaba. Hrvatska nema dovoljno proizvoda koji su dio svakodnevne potrošnje", nastavio je.

"Europska središnja banka uspjela zaustaviti snažan rast cijena"

Međutim, Novotny vjeruje da bi hrvatska ekonomija bila u još gorem položaju da nije pristupila eurozoni.

"Da Hrvatska nije pristupila eurozoni, inflacija bi bila još viša, kao u Srbiji, kao u Rumunjskoj. U istočnoj Europi je ponuda slaba, nema je dovoljno na tržištu. Pogledajte Mađarsku. Tako je i u Rumunjskoj. Poljska recimo nema inflaciju iako nije u eurozoni", istaknuo je.

"Moramo reći da je Europska središnja banka tim svojim mjerama ipak uspjela zaustaviti snažan rast cijena u proteklih nekoliko godina, to se sada kreće oko dva posto, to je prihvatljivo. Ovaj umjeren rast cijena je dobar za ekonomiju, ali on se vrlo brzo može pretvoriti u hiperinflaciju koja je vrlo štetna za ekonomiju", zaključio je.