U EUROPSKIM državama već neko vrijeme na izborima pobjeđuju ekstremni populisti, odnosno krajnja desnica. Pobjeda antieuropskog krajnje desnog populista Geerta Wildersa u Nizozemskoj samo potvrđuje trend.

Tko je Geert Wilders?

Nadmašivši sva očekivanja, njegova Slobodarska stranka osvojila je 37 mjesta od 150, znatno ispred 25 mjesta za zajedničku listu Laburista/Zelenih i 24 mjesta za konzervativnu Narodnu stranku za slobodu i demokraciju (VVD) premijera u odlasku Marka Ruttea.

>>Ovo je pobjednik izbora u Nizozemskoj. Muhameda nazvao pedofilom, obožava Orbana

Već je počeo sastavljati vladu. Koalicija Slobodarske stranke, VVD-ja i stranke NSC centrističkog zastupnika Pietera Omtzigta imala bi zajedno 81 mjesto, što bi bila najočitija koalicija, ali za koju će još uvijek biti potrebni mjeseci teških pregovora.

Wilders je specifičan jer je političar koji je poznat po svom antimigracijskom stavu. Osuđen je za diskriminaciju Marokanaca nakon što je 2014. predvodio skandiranje na predizbornom skupu, kada je pitao okupljene žele li više ili manje Marokanaca. Nakon što su navijači skandirali "Manje!", odgovorio je - "Mi ćemo to srediti."

I dalje se drži svog strogog antiimigracijskog pristupa, stava da je Nizozemska prva, čime je svom PVV-ju priskrbio najveću potporu u njegovu 17-godišnjem postojanju.

"Sada je dosta. Nizozemska to više ne može podnijeti. Sad prvo moramo misliti na vlastiti narod. Granice zatvorene. Nula tražitelja azila", rekao je Wilders u televizijskoj debati uoči izbora.

Muhameda, kojeg muslimani smatraju prorodkom, nazvao je pedofilom, islam "fašističkom ideologijom" i "zaostalom religijom", a želi u Nizozemskoj zabraniti džamije i muslimansku svetu knjigu Kuran.

Njegovi komentari izazivali su ponekad nasilne prosvjede u zemljama s velikom muslimanskom populacijom, uključujući Pakistan, Indoneziju i Egipat. U Pakistanu je vjerski vođa izdao fetvu protiv njega.

Kovačević: Wilders je problem za Europsku uniju

Jasno je da izbor takvog političara šalje poruku, nimalo simboličnu, već itekako realnu, europskim mainstream strankama. Pogotovo to možemo reći i kroz kontekst izbora za Europski parlament idućeg lipnja, koji će se voditi oko istih pitanja kao na nizozemskim izborima: imigracija, troškovi života i klimatske promjene.

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević za Index govori kako se ovdje radi o problemu.

"To je veliki problem. Ne samo za Nizozemsku nego i za Europsku uniju. Nizozemska je jedan od oslonaca Europske unije, nizozemske vrijednosti su zacrtane u temeljne dokumente EU. S ovakvom političkom promjenom se dovodi u pitanje dosadašnja uloga Nizozemske i mogućnost daljnjeg funkcioniranja EU na načelima na kojima je do sada funkcionirala", rekao je Kovačević.

Đurašković: On je radikalni liberal, zato i specifičan

Izv. prof. dr. sc. Stevo Đurašković s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu dodaje da ova situacija pokazuje da ekstremizam može tako izbiti i u srcu Zapada.

"Vidjeli smo kako stereotip o zapadnim Europljanima kao nosiocima slobodarske kulture i liberalne demokracije naspram nazadnog i nedemokratičnog istoka ne drži vodu. Wildersova pobjeda je točka na i onoga što se godinama događa u zapadnoj Europi, poput recimo činjenice da je Nacionalni front Marie Le Pen obično na drugom ili trećem mjestu na tamošnjim izborima. Wilders je 25 godina u Nizozemskoj respektabilan političar, a očito sve jači i jači", govori Đurašković.

Dodaje kako je Wilders specifičan.

"Kad pogledate, on je različit od ostale desnice, on je radikalni liberal. Kod njega nemate poziv k tradicionalnim vrijednostima, on šiba po antimigrantskom valu, ali zato jer ugrožava moderan život, a ne forsira priču žene, majke, kraljice, sira i vrhnja ili tradiciju nošenja drvenih klompi", kazao je.

Novi argentinski predsjednik je čovjek koji je papu nazvao "ušljivim ljevičarom"

Wilders nije jedini. Cijeli svijet trenutno govori o novom argentinskom predsjedniku Javieru Mileiju, koji je na predsjedničkim izborima uvjerljivo pobijedio protukandidata Sergija Massu.

>>Anarhokapitalist koji maše motornom pilom je predsjednik Argentine. Što planira?

Nazivaju populistom, ekstremnim desničarom te mješavinom Trumpa i talijanskog komičara/političara Beppea Grilla. Neki od njegovih prijedloga su dolarizacija gospodarstva, ukidanje valutnih kontrola, zatvaranje središnje banke i oštro smanjenje državne potrošnje. Također se zalaže za blažu kontrolu oružja i stroža pravila o pobačaju.

Radi se o populistu koji je tijekom kampanje prozivao konkurente da su "politička kasta", "komunisti", "paraziti" i "pijavice". Papu je nazvao "ušljivim ljevičarom". Najpoznatiji je ipak po tome što je svoje političke skupove predvodio motornom pilom, simbolizirajući svoju namjeru da "otpili" državnu potrošnju.

U Slovačkoj je na vlast došao ljevičarski populist i putinovac

U Slovačkoj je pak nedavno na izborima došao Robert Fico, ljevičar s populističkim nastupom. Ovaj populist, putinovac i bivši slovački premijer u protekle četiri godine zauzeo je ekstremnija stajališta koja uključuju napade na zapadne saveznike, obećanja da će zaustaviti vojnu potporu Kijevu, kritike ruskih sankcija i prijetnje vetom na svaku buduću pozivnicu Ukrajini u NATO savez.

Fokus Ficove kampanje bio je protivljenje ilegalnoj migraciji, kritiziranje prijelazne vlade što nije učinila više i što nije suspendirala schengenska pravila "otvorenih granica".

"Jedna od prvih odluka vlade mora biti naredba ponovnih uspostavljanja graničnih provjera s Mađarskom. To neće biti lijepa slika", rekao je Fico na konferenciji za medije.

Meloni prisvajala Dalmaciju i Istru

Italija je u rujnu prošle godine odabrala najdesniju vladu od Drugog svjetskog rata. Talijani su odabrali 45-godišnju Giorgiju Meloni i njezinu nacionalističku stranku Braća Italije. Na izborima 2018. godine stranka Braća Italije dobila je samo 4.3 posto glasova.

Poznata je po tome što je za vrijeme migrantske krize pozivala na "potapljanje migrantskih brodova" te je tražila pomorsku blokadu Libije kako bi se zaustavio njihov dolazak. Meloni i njezina stranka su i protiv abortusa i istospolnih brakova. Jednom je istupila tako i što je rekla da bi se Istra i Dalmacija trebale vratiti Italiji.

Dasnica pobijedila i u Danskoj

Recimo da je desnica pobijedila i u Finskoj. Tamo je u travnju ove godine pobijedila Nacionalna koalicija Petterija Orpa, koji je pobijedio Sannu Marin, nekoć najmlađu europsku premijerku. Protivnici su joj zamjerali ekonomske rezultate, posebno rast javnog duga

Pobjedom Orpa na vlast su dovedeni nacionalistički Finci, manjinska Švedska narodna stranka i kršćanski demokrati. Orpo je tako skrenuo finsku politiku udesno. Očekuje se da će Orpova vlada zauzdati fiskalni deficit smanjenjem naknada za nezaposlene i socijalne pomoći, pooštrenjem imigracije i labavljenjem ekoloških obveza.

Treba napomenuti i kako je Viktor Orban u travnju prošle godine sa svojom strankom Fidesz premoćno pobijedio u Mađarskoj. Bruxelles ga je optužio za višestruke napade na vladavinu prava, a Orban je tijekom 12 godina gušio pravosuđe i medije dok je zagovarao ultrakonzervativnu viziju društva.

"Ostvarili smo pobjedu tako veliku da se vidi čak i s Mjeseca. Obranili smo suverenitet i slobodu Mađarske”, poručio je Orban trijumfalno iz izbornog stožera svoje desno-populističke stranke Fidesz.

Krajnje desni AfD je trenutno druga najjača stranka u Njemačkoj

Treba svakako spomenuti kako Marine Le Pen ostaje utjecajna figura u Francuskoj, a iako su još daleko od konkretnih pobjeda, desnica raste u Njemačkoj i Švedskoj.

>>Desni AfD brutalno brzo raste, sve više Nijemaca bijesno na migrantsku politiku

U Njemačkoj se tako sve više govori o AfD-u. Osnovan 2013., AfD je započeo kao stranka protiv eura usred krize eura, prije nego što je usred izbjegličke krize 2015. postao nepokolebljiva antiimigrantska stranka. Također, AfD se zakačio na frustracije koje je donijela pandemija koronavirusa i redovito raspiruje strah i širi teorije zavjere.

Njegovi čelnici redovito dospijevaju u medije koristeći nacistički jezik, spominjući antisemitske izraze, negirajući holokaust i trivijalizirajući njemačku nacističku prošlost. I Thüringen i Saska-Anhalt nalaze se u istočnoj Njemačkoj, gdje je AfD stekao najveću potporu. Nedavno je, međutim, stranka osvojila značajan dio glasova na državnim izborima u zapadnoj Njemačkoj.

U anketama diljem zemlje AfD je trenutno druga najjača stranka. Nadmašila je sve tri stranke u vladajućoj koaliciji u zemlji.

Švedski demokrati otvoreno protiv migranata

Ekstremno desna stranka Švedski demokrati Jimmija Åkessona je jedan od najvećih dobitnika prošlogodišnjih općih izbora u Švedskoj. Osvojili su 20.6 posto glasova. Nisu dio vlade, ali u parlamentu podržavaju vladu desnog bloka Ulfa Kristerssona.

Åkesson je poznat po svojoj antimigrantskoj politici, a 2020. se obraćao u neprijateljskom tonu migrantima na tursko-grčkoj granici. Razgovore je snimao i kasnije davao intervjue na švedskoj televiziji.

Na letcima koje je Åkesson dijelio migrantima pisalo je: "Nemojte nam dolaziti. Žao nam je, ali nemamo više novca ni prostora za život koje bismo vam ustupili." U potpisu je pisalo: "Švedski narod, Švedski demokrati."

Nakon formiranja vlade, postalo je jasno da Švedska više neće biti zemlja otvorena pridošlicama, kako izbjeglicama tako ni ekonomskim migrantima.

Čelnik populističkih Švedskih demokrata Åkesson nedavno je iznio novi prijedlog o imigraciji, zalažući se da se migrantima oduzme švedsko državljanstvo ako se odbiju integrirati u švedsko društvo, zajedno s migrantima kriminalcima.

Rečeno je da će broj azilanata koje Švedska prima u okviru raspodjele unutar Europske unije biti smanjen na 900 godišnje, a njihova će prava biti spuštena na minimum koji propisuje EU.

Ljevica i centar ne bave se problemom koji je očit pa se birači okreću udesno

Gotovo svaki od ovih slučajeva vrti se oko ključne teme - problema masovnih migracija na zapad. Očito se radi o nesposobnosti europske ljevice i stranaka centra da se nose s aktualnim temama, o kojima birači imaju svoje jasno mišljenje.

U Europi je trenutno normalno da stotine tisuća ljudi marširaju glavnim europskim gradovima i mašu palestinskim zastavama te nerijetko upućuju antisemitske poruke, kao i da postoje migrantska geta diljem Europe. Ljevica i centar se ne osuđuju govoriti o tome jer nije politički korektno, a nezanemariv dio glasača rješenje očito vidi u desnici.

Naravno da ljevica ne može govoriti isto što i populistička desnica, i to ne samo zato što se radi o grubim stereotipima, koji je gotovo nemoguće uklopiti u moderne socijalne politike, pa ni civilizacijske tekovine.

No sama činjenica da ti stereotipi nailaze na plodno tlo kod birača govori o tome da vodeće europske stranke moraju zauzeti stav prema masovnim migracijama. Možda još veći problem je politika asimilacije, čime bi se trebao smanjiti jaz između došljaka i starosjedioca.

Ljevica i centar su oko tih pitanja zakazali, te stvari nikad nije nazvali pravim imenom, praveći se da problem ne postoji. To se potom manifestira na izborima.

"Ljevica je fokusirana na rodna pitanja, a ne socijalne i ekonomske politike"

Kovačević kaže da je jasno kako populistički lideri javno govore ono što se tzv. mali ljudi ne usude javno govoriti premda tako misle.

"Vrlo često je riječ o otvorenim predrasudama, ali oni takve predrasude iznose kao da je riječ o istinama. U osnovi se radi o debaklu liberalno-centrističkih elita koje su predugo zanemarivale sve šire slojeve stanovništva", kaže naš sugovornik.

"Europska politika u većoj mjeri ušla je u stanovito birokratiziranje i pretvorila je institucije EU u instrumente krupnog kapitala. Pripadnici srednjeg sloja, osiromašeni i suočeni s inflacijom, porastom cijena, traže odgovore na pitanje tko je za to kriv. Populisti i krajnja desnica nude odgovore. Prema njima su krive elite i migranti koji troše građanska sredstva i trate radna mjesta", dodao je Kovačević.

Đurašković govori da se ljevica u Europi još uvijek traži.

"Ona je između blairizma i zelene politike, načelno još uvijek previše fokusirana na identitetska pitanja, prije svega rodnih i vjerskih prava i drugih manjina, a premalo fokusirana na socijalne politike, kao i na ekonomske politike. Ona može govoriti da treba obnoviti bolnice ili graditi vrtiće, ali nema plan. Isto kao što želi uvesti kvalitetnije ekološke standarde, također bez plana.

Iza politike prema migrantima stoji licemjerje europskih država i ta politika ima dva problema. Taj koncept multikulturalnog društva ne funkcionira bez integracije migranata. Multikulturalno društvo nije da žive odvojeno nego da dijele kulturu te države, radi se o dijeljenju svakodnevnih obrazaca. Kako se stranac može integrirati u društvo ako država ne ponudi besplatan tečaj jezika, recimo obavezan?

Kad država uvede proaktivne politike, a politika asimilacije mora biti takva da država da osnovne poluge, tada je legitimna tražiti mandatorno od imigranata da se uklope u njenu građansku kulturu", kaže.

"I desnica samo kratkotrajno može profitirati"

Ističe da ljevica ne uspijeva uljučiti migranate u društvo, odnosno da su država kojoj su na čelu bile lijeve opcije ili opcije lijevog centra - zatajile.

"Drugim riječima, ljevica jaše na pravima vegana umjesto na kvalitetnim, radnim mjestima i smanjenju socijalnih razlika. Desnica od toga profitira kao što vidimo na ovim primjerima izbora. Mislim da samo kratkotrajno može profitirati, ljudi glasaju protestno za te opcije", govori.

Ljevici, odnosno lijevom centru, logično, suženo je manevarsko polje istupanja oko ovih tema.

"Retorika desnice je da su migranti prljavi, da su jednostavno 'drugi', imaju drugu kulturu, zaostali su itd. Ljevica mora drugačije adresirati migrantsko pitanje jer je ono jako ozbiljno pitanje. Evo primjer Njemačke, koja je imala uspješne politike. U Njemačkoj se neke paljevine ipak ne događaju. U Francuskoj se migranti osjećaju očito getoizirano i marginalizirano, tamo imamo česte paljevine i nerede", govori.

Populisti mogu postati ozbiljan problem

Osim pitanja migranata, s našim sugovornicima smo se dotaknuli i drugih pitanja oko uzleta desnice, općenito populista u Europi. Đurašković kaže da su uzletu doprinijele i mainstream desne stranke.

"One su tu temu uvukle pa su tjerale zeca, a istjerale lisicu. S temom migranata su išle mešetariti po cijeloj Europi, a zašto onda ne glasati za originalne ekstremne stranke. Original je uvijek bolji", kaže.

Pitamo ga mogu li sve te politike koje će sad ići na pogon krajnje desnice dovesti do određenih problema, od onih unutarnjo-političkih pa do šire geopolitičke slike.

"Ovisi, može biti problem ako populisti jednu po jednu zemlju po principu domino-efekta počinju preuzimati. Ono što može biti opasno jest da te stranke postanu mjesta nacionalnog okupljanja koje nudi odgovore.

Sad one nađu, eto recimo, migrante kao one koji su krivi za sve, a ljudi protestno glasaju. Ali istinski problem je kad desnica, populisti, budu mogli donositi odgovore na ekonomska pitanja. Nacisti nisu samo istjerivali Židove i komuniste nego su imali jasno razgrađene ekonomske programe i odgovore na pojedina pitanja", rekao je.

"Desnica ojačala u državama u kojima dotad nije bila na vlasti"

Što se tiče situacije u Njemačkoj s AdF-om, Đurašković kaže da je to protestna stranka koja ima neonacističku jezgru i otvoreno govori o naslijeđu Drugog svjetskog rata, što se očito sviđa dijelu birača. Kovačević govori da je to nedvojbeno opasna stranka.

"Ona otvoreno nastoji revitalizirati tradicije nacizma, jasno je da je njihovo uporište Istočna Njemačka i jasno je da je to posljedica neuspješne integracije istočnonjemačkog društva u nedemokratski sustav Zapadne Njemačke", govori.

Kaže da je desnica ojačala u državama u kojima nije do tada bila na vlasti.

"U Poljskoj je ojačao desni centar jer je Poljska shvatila opasnost koja proizlazi iz trajnog prepuštanja samo ekstremnim strankama. To klatno će se u državama u kojima je desnica ojačala s vremenom okrenuti u suprotnom pravcu. Ali kakve će posljedice biti, posebno za funkcioniranje Europske unije, to ostaje za vidjeti", rekao je Kovačević.

"Desni i lijevi centar su se prestali razlikovati"

Napominje kako je problem što se desni i lijevi centar prestao razlikovati jedan od drugog.

"Biračima je to problem. Djelomično su se i zato okrenuli ekstremnijim strankama. Mislim da je opasno uvoditi ekstremne stranke u vlast, ali treba reći i da te stranke počinju ovladavati tehnikama upravljanja i povećanim stupnjem tehnologije vlasti.

Ako im nije cilj potpuno obespraviti dio društva ili ukinuti pravni karakter, boravkom u vlasti i one mogu postati umjerenije. Pitanje je hoće li prevladati volja da nauče kako funkcionira demokratska država ili volja da nametnu nedemokratska načela upravljanja", kaže.

Problem je i funkcioniranje institucija liberalne demokracije

"Mislim da je svakako ključno nezadovoljstvo građana načinom funkcioniranja institucija liberalne demokracije. Sve veći broj ljudi se osjeća isključen, sve veći broj ima dojam da su ih političke i poslovne elite iznevjerile obećavajući neprestan rast standarda.

Deklarativna je otvorenost i inkluzivnost, ali u praksi sve veći broj ljudi osjeća da sve manji broj elita donosi odluke u njihovo ime. I to je, čini mi se, ključni razlog zašto ekstremni dolaze na vlast", kazao je Kovačević.

Istaknuo je kako ljevica, osobito lijevi centar, mora uložiti znatan napor kako bi redefinirala svoje programske odrednice.

"Zanemarili su interese radničke klase, interes rada u odnosu prema kapitalu i zajedno s kršćanskim demokratima i liberalima artikulirale su politiku u interesu kapitala, tvrdeći da nema alternative", dodao je, kazavši i kako su stranke lijevog centra u najvećoj krizi i da bi trebale otvoreno razgovarati s razočaranim biračima.