VISOKI kazneni sud RH odbio je žalbe bivše ministrice Gabrijele Žalac i ostalih okrivljenih u aferi Softver. Žalili su se na odluku nižeg suda koji je odbio kao nezakonite dokaze iz spisa izdvojiti poruke koje je Gabrijela Žalac razmjenjivala s Josipom Rimac, spominjući u njima AP-a.

EU tužitelji mogu odahnuti

Nakon odbijenih žalbi Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu zakazalo je za 20. svibnja sjednicu na kojoj će se ponovno raspravljati o optužnici Europskog tužiteljstva (EPPO) protiv bivše ministrice.

Ako ne bude novih manevara obrane, mogla bi biti i potvrđena. EPPO bi u tom slučaju mogao odahnuti jer će nakon toga i proces u aferi koja je označila njihov prvi sukob s domaćim tužiteljstvom krenuti. Poznato je da je USKOK smatrao da Žalac nije prekršila zakon, a zatim je EPPO preuzeo slučaj i uhapsio ju. 

Natezanje oko zakonitosti dokaza

Inače, riječ je o optužnici koja je podignuta još u prosincu 2022., ali do sada nije potvrđena, pa nije započelo ni suđenje. U dva navrata Visoki kazneni sud odlučivao je o žalbama obrane na odluku o zakonitosti dokaza. 

EPPO u ovoj optužnici tvrdi da je Žalac od poduzetnika Mladena Šimunca i njegova poslovnog partnera Marka Jukića kupila softver za svoje ministarstvo. Tomislav Petric, bivši šef SAFU-a, agencije koja je sve to nadzirala, također je optužen.

Napuhana cijena softvera

Žalac je optužena da je kupnjom nerealno skupog softvera oštetila državni proračun i proračun EU. Aferu je otkrio portal Telegram još 2019., a nakon što je USKOK zaključio da je nabava softvera bila u redu, EPPO je ipak nastavio s postupkom..

Prije dvije godine Županijski sud u Zagrebu je poruke u kojima se spominje AP već proglasio zakonitim dokazima, no Visoki kazneni sud prihvatio je žalbe Žalac i ostalih te slučaj vratio na početak. Tijekom ponovljenog postupka okrivljeni u ovom slučaju dobili su priliku pregledati sudski spis iz predmeta protiv Josipe Pleslić ex Rimac te provjeriti je li nalog na osnovi kojeg je pretražen mobitel Josipe Rimac bio zakonit.

Europsko tužiteljstvo u optužnici navodi da je Žalac napumpala vrijednost softvera kako bi Šimunac i Jukić na tome izdašno zaradili. Plaćeno je oko 1.73 milijuna eura, odnosno 12.991.000 kuna, dok su vještaci utvrdili da je realna cijena iznosila otprilike 360.000 eura, odnosno 2.700.000 kuna.

Prezentacija za Plenkovića

Žalac i ostali od početka negiraju krivnju, a zanimljivo je da je premijer Andrej Plenković, koji je očito AP kojeg spominju Žalac i Rimac u porukama, prije kupovine softvera primio u svoj ured Mladena Šimunca kako bi mu ovaj osobno prezentirao mogućnosti svojega računalnog rješenja.

Šimunac je i opisao detalje prezentacije: "Čovjek se diže, premijer, predsjednik, diže se i pruža mi ruku i kaže: 'Gospodine Šimunac, moram vam nešto reći. Ovo je prvi put da je ovoj vladi netko došao nešto donijeti, a ne nešto žicati. Vi ste prvi koji je donio vrijednost ovoj vladi'." 

Kasnije se doznalo da se sporni softver uopće ne koristi.