EUROPSKI kontintent bi se nakon dvije godine mogao suočiti s hladnijom zimom, dok tržište plina ostaje ranjivo, prenosi Anadolu. Blaga zima 2024/2025 mogla bi povećati potražnju za plinom za najmanje osam do 10 milijardi kubika, a hladna za najmanje 20-25 milijardi kubika u odnosu na prošlu godinu, navodi Oksfordski institut za energetske studije (OIES).

Najnoviji tromjesečni pregled OIES-a pokazuje da je nekoliko dana hladnog vremena u rujnu podsjetilo koliko važan učinak temperature mogu imati na potražnju za plinom u svim sektorima, posebno u stambenom i poslovnom.

El Nina bi mogla donijeti hladnije vrijeme u odnosu na prošlu godinu

"U vrijeme pisanja ovog teksta još je bilo prerano da se dobije solidna vremenska prognoza za ovu zimu, ali rane naznake pokazuju veliku vjerojatnost da će zapadnu i srednju Europu pogoditi niže temperature u odnosu na prošlu godinu zbog fenomena La Nina, iako bi temperature i dalje mogle biti toplije od dugogodišnjeg prosjeka", navodi se.

Cijene plina su porasle u trećem kvartalu 2024. godine zbog ograničenja ponude i povećane konkurencije. Europska proizvodnja je neznatno opala, a uz to tu su i prekidi plinovoda iz Norveške, zbog čega su cijene plina bile povišene.

Jedan od ključnih pokretača trenutnog skoka cijena je zaoštravanje globalnog LNG tržišta. Uvoz LNG-a iz Azije porastao je tokom ljeta, a potražnja je posebno velika iz Kine, Indije i Japana. Uprkos slaboj europskoj potražnji za plinom, cijene su porasle zbog ograničene ponude.

"Mogućnost hladnije sezone pogoršava situaciju s plinom"

"Tržište ostaje ranjivo dok stiže zimu, s mogućnošću hladnije sezone koja pogoršava situaciju s plinom u Europi", ističu iz OIES-a. U izvješću se upozorava da bi La Nina mogla donijeti niže temperature, što bi povećalo potražnju za grijanjem, posebno nakon dvije blage zime koje su smanjile pritisak na razine skladištenja.

Ako se temperature naglo spuste, to bi moglo izazvati daljnja poskupljenja jer se Europa trudi da popuni skladišta.

Veliko oslanjanje Europa na uvoz LNG-a znači da će nastaviti plaćati više za opskrbu, posebno jer se nadmeće i sa rastućom potražnjom u Aziji. Ako se zima pokaže hladnijom nego što se očekivalo, Europa bi mogla biti prisiljena na uvoz dodatnog LNG-a, što će još više povećati cijene.

Potrebe Europe za plinom su 2019. godine dostigle 550 milijardi kubnih metara. U 2020. godini Europa je potrošila 534 milijarde kubnih metara plina, a godinu kasnije, 553 milijarde kubnih metara. Prije dvije godine, odnosno 2022, potrošeno je 496 milijardi kubnih metara plina, a 2023. godine 465 milijardi kubnih metara.