Evo zašto ne bismo trebali kažnjavati dilere zbog smrti njihovih klijenata
Foto: 123rf
SREDINOM listopada Anthony "Taco" Delosangeles uhićen je jer je prodao fatalnu dozu heroina 25-godišnjaku. Teretilo ga se za udruživanje s namjerom distribucije heroina te mu je prijetilo minimalno 20 godina zatvora, piše Maia Szalavitz za Vice.
To je samo jedan dio agresivne nove kampanje koja za cilj ima borbu protiv sve većeg korištenja opijata u Americi. Državni odvjetnik s Manhattana, Preet Bharara, izjavio je da je svako predoziranje potencijalno mjesto zločina.
U ponedjeljak je objavio novu pobjedu - osuda 23-godišnjeg Terrencea Johnsona na 21 godinu zatvora, zbog smrti predoziranjem iz 2015. godine. Tužitelji u dvadesetak saveznih država povećavaju zatvorske kazne osobama koje prodaju fatalnu dozu droge korisnicima. Ali taj je pristup u suprotnosti s zakonima usmjerenima na spašavanje žrtvi te bi čak mogao i pogoršati stvari.
Sintagma "dileri droge" često kod ljudi priziva sliku luksuza, lijepih žena i hrpa novčanica. U stvarnosti, dosta dilera zarađuje minimalac te su često i sami ovisnici. Prema statistikama, oko dvije trećine optuženih za smrti uzrokovane dilanjem droge su lako mogli i sami završiti kao žrtve.
32 savezne države donijele su zakone "dobrih samaritanaca", usmjerene na pomoć ljudima koji se predoziraju. Većina korisnika heroina svjedočila je bar jednom predoziranju, ali manje od četvrtine ga je i prijavilo, zbog straha od uhićenja.
Zakoni nisu pomogli
1973. godine savezna država New York donijela je niz zakona koji su odredili minimalnu kaznu od 15 godina dilerima kokaina i heroina. Tisuće nenasilnih kriminalaca služilo je duže kazne od silovatelja, oružanih pljačkaša i ubojica.
Zakoni nisu pomogli - manje od desetljeća nakon stupanja na snagu, u New Yorku je došlo do epidemije cracka te širenja HIV-a. New York i danas ima jednu od najvećih koncentracija korisnika heroina u zemlji.
Zakoni guvernera Rockefellera najviše su naštetili pripadnicima crnih i latino zajednica - više od 90% zatvorenika za vrijeme provođenja tih zakona nisu bili bijelci.
Zakoni su odbačeni tek 2004. godine te nema razloga vjerovati da će povratak strogih zakona biti od ikakve pomoći ovog puta.
Heroin se danas često miješa s drugim supstancama, tako da je rizik od predoziranja još veći. Ako se ljude koji mogu prijaviti predoziranje ne bude kazneno gonilo, moći će se spasiti više ljudskih života.
Ovakvi zakoni pogoduju glavešinama u svijetu droge, jer su usmjereni na sitne ribe. Njima će se nastaviti rasističke nejednakosti u provođenju zakona, a prodavači na veliko će ostati netaknuti. Ako zatvorite dilera drogom, samo ste oslobodili radno mjesto. Iskustvo prohibicije govori nam da je zakon tu nemoćan.
Trošak držanja Delosangelesa u zatvoru na 20 godina iznosit će više od milijun dolara. Taj bi novac mogao pomoći njemu i još dvadesetak ljudi bar jedno desetljeće u borbi protiv ovisnosti.
Vrijeme je da američki tužitelji prestanu provoditi strategije borbe protiv ovisnosti koje imaju negativne posljedice te da umjesto toga krenu raditi ono za što znaju da može spasiti živote i smanjiti patnju ljudi.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati