FINSKA razmatra mogućnost ukidanja vjeronauka u osnovnim školama i uvođenja jedinstvenog nastavnog predmeta u kojem bi se sva djeca upoznavala sa svim vodećim religijama i svjetonazorima. Ministar obrazovanja i predsjednik Narodne stranke Šveđana u Finskoj Anders Adlercreutz pokrenuo je ovu inicijativu prošle godine, a radna skupina Ministarstva dala je pozitivno mišljenje prije nekoliko dana.

Već desetljećima u finskim osnovnim i srednjim školama postoji nastava vjeronauka većinske religije, luteranskog kršćanstva, ali i za druge religije i etiku ako najmanje tri učenika u općini to zatraže. Tako se u javnim školama podučava katolički, pravoslavni, islamski, židovski i još niz drugih vjeronauka. Postoji čak i vjeronauk za pripadnike Krišnine religije, koji pohađa 479 učenika.

Helsinki uvodi reformu u kolovozu 2027.

Bude li Adlercreutzova inicijativa prihvaćena, sve spomenuto i razni nereligijski svjetonazori podučavali bi se u jednom zajedničkom odgojno-obrazovnom predmetu. Helsinki je u tom pogledu već korak ispred i gradske škole počet će s podučavanjem jedinstvenog predmeta već u kolovozu 2027. godine.

Prema Adlercreutzu, sadašnja situacija, u kojoj se razdvajaju djeca iz različitih vjerskih zajednica i ona koja pohađaju nastavu etike, dovela je do brojnih praktičnih problema. Teško je uskladiti rasporede, a djeca se grupiraju prema vjerskoj pripadnosti, iako postoji potreba za razvijanjem razumijevanja prema drugim religijama. Na zajedničkim satovima učenici bi dobili uvid i u vlastitu vjeru, ali i u vjerovanja i svjetonazore drugih učenika.

"Što nas sprječava da organiziramo zajednički nastavni plan, u kojem luterani, pravoslavci, katolici, muslimani, hindusi i Židovi, da spomenem samo neke religije, uče jedni od drugih? U fragmentiranoj stvarnosti teško je biti siguran da je sadašnja nastava na pravoj razini", rekao je Adlercreutz.

Demografska stvarnost mijenja školu

Radna skupina ukazala je na činjenicu da je broj djece imigrantskog podrijetla naglo porastao u posljednjim desetljećima. Jedan od problema koji uzrokuje dodatne troškove jest sve veća potreba za podučavanjem manjinskih religija. To je zakonska obveza, koju nije uvijek jednostavno ispuniti. Finski mediji pišu kako se već događalo da nastavu islamskog vjeronauka drže etnički finski učitelji.

Profesor vizualne umjetnosti na Sveučilištu u Helsinkiju i član radne skupine Arto Kallioniemi kaže da dosadašnji model ne odražava stvarnost: "Ljudi sve manje idu u crkvu, stanovništvo je postalo raznolikije, a shvaćanje vlastite vjere postalo je fluidnije."

Kallioniemi smatra čudnim da djeca o životnim vrijednostima u školskoj učionici raspravljaju podijeljena u religijske skupine. Iako ni trenutačna nastava vjeronauka uglavnom nije konfesionalna kateheza, odnosno cilj nije voditi djecu prema vjeri, Kallioniemi ističe da bi predloženi zajednički predmet trebao pripremati za raznolikije i multikulturalno društvo te dijalog među ljudima.

Službena statistika pokazuje da je 2024. godine u finskim osnovnim školama evangeličko-luteranski vjeronauk pohađalo 429.290 učenika, etiku 74.632, a islamski vjeronauk 21.066 učenika. Na četvrtom mjestu je pravoslavni vjeronauk s 11.795 polaznika.

Pada broj učenika, raste broj imigranata

No, u istom izvješću stoji i da je krajem 2024. udio pripadnika finske evangeličko-luteranske crkve u ukupnom stanovništvu pao na oko 62 posto, dok je u Helsinkiju već bio ispod 50 posto. To znači da je Finska i dalje većinski luteranska i kršćanska, ali i da više nije tako homogena kao prije.

Osim potrebe prilagodbe školske nastave demografskoj stvarnosti, inicijativa za promjenom posljedica je pada nataliteta i pada broja učenika. Prošle godine u javnim osnovnim školama bilo je nešto više od pola milijuna učenika.

Za manje od 20 godina njihov će broj pasti za gotovo 100.000, uz povećanje broja učenika imigrantskog podrijetla. Pritom postoje velike regionalne varijacije, ali rast je vidljiv samo u metropolitanskom području Helsinkija.

Adlercreutzovoj inicijativi odmah su se usprotivili populistički Pravi Finci i Kršćanski demokrati, koji također čine vladajuću koaliciju desnog centra. Predsjednica Kršćanskih demokrata Sari Essayah komentirala je na X-u da promjena kurikuluma nije dio vladinog programa. "Zar ovom vremenu ne treba prije svega više religijske pismenosti?", napisala je Essayah.

Nastavnici podržavaju promjenu kurikuluma

Ni predstavnici vjerskih zajednica, naravno, nisu oduševljeni zajedničkim nastavnim predmetom, no profesor Kallioniemi ovako odbacuje njihovo mišljenje: "Na tjelesnom odgoju ne možemo slušati što kažu sportski klubovi."

Finski nastavnici uglavnom podržavaju reformu religijske nastave, no građani su očekivano podijeljeni. Vodeći finski internetski portal i tabloid Ilta-Sanomat prenosi ovo zanimljivo mišljenje jednog čitatelja:

"U posljednjih deset godina broj članova crkve smanjuje se za otprilike jedan postotni bod godišnje. Ovim tempom, luteranska crkva i kršćanstvo nestat će iz Finske za 30 do 40 godina. Trebamo li redizajnirati i zastavu? Ne znam je li taj strašni instrument mučenja i pogubljenja kršćana koji su koristili Rimljani uopće prikladan simbol."