SVEMIRSKI teleskop Euclid, koji djeluje u sklopu misije Europske svemirske agencije (ESA) uz pomoć NASA-e, otkrio je u našem svemirskom susjedstvu vrlo rijedak fenomen poznat kao Einsteinov prsten.

Einsteinov prsten nastaje kada se svjetlost udaljene galaksije savija i formira prsten zbog prisutnosti objekta u prvom planu. Ime nosi u čast Alberta Einsteina, čija teorija opće relativnosti predviđa da se svjetlost savija i pojačava kada prolazi blizu masivnih objekata u svemiru.

Tako osobito masivni objekti poput galaksija i skupova galaksija djeluju kao kozmičke povećavajuće leće, omogućujući znanstvenicima da vide još udaljenije objekte. Taj fenomen poznat je kao gravitacijska leća.

"Nevjerojatno iskustvo"

Bruno Altieri, znanstvenik iz misije Euclid, primijetio je naznaku Einsteinovog prstena već tijekom ranih testova svemirske letjelice u rujnu 2023.

"Već na toj prvoj promatračkoj snimci mogao sam ga vidjeti, ali nakon dodatnih opažanja Euclid je uspio uhvatiti savršeni Einsteinov prsten", rekao je Altieri. "Za mene, kao nekoga tko je oduvijek bio fasciniran gravitacijskim lećama, to je bilo nevjerojatno iskustvo."

Svjetlost dolazi iz galaksije koja dosad nije bila promatrana

Prsten se pojavljuje oko središta dobro proučavane eliptične galaksije NGC 6505, koja je udaljena oko 590 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje u sazviježđu Zmaja (Draco). Iako ta udaljenost zvuči golemo, na kozmičkoj skali NGC 6505 smatra se relativno bliskom galaksijom. Zahvaljujući visokoj rezoluciji instrumenata letjelice Euclid, ovo je prvi put da je svjetlosni prsten oko ove galaksije uočen.

Svjetlost koja formira prsten dolazi iz mnogo udaljenije galaksije, koja je smještena na oko 4.42 milijarde svjetlosnih godina od Zemlje. Ta galaksija dosad nije bila promatrana i još uvijek nema službeno ime.

"Einsteinov prsten primjer je snažne gravitacijske leće. Snažna gravitacijska leća može proizvesti višestruke slike pozadinskog izvora, koje se ponekad pojavljuju kao lukovi ili prstenovi poput ovog. Svi takvi primjeri su posebni jer su rijetki i znanstveno izuzetno korisni.

Ovaj prsten je posebno zanimljiv zbog svoje blizine Zemlji i savršene usklađenosti koja ga čini iznimno lijepim", objašnjava Conor O’Riordan iz Instituta Max Planck za astrofiziku u Njemačkoj, glavni autor prvog znanstvenog rada o ovom prstenu.

Istražujući kako se svemir širio i oblikovao tijekom svoje kozmičke povijesti, misija Euclid otkrit će više o ulozi gravitacije te o prirodi tamne energije i tamne tvari. Tamna energija je tajanstvena sila koja, čini se, uzrokuje ubrzano širenje svemira.

Svemirski teleskop Euclid mapirat će više od trećine neba, promatrajući milijarde galaksija do udaljenosti od 10 milijardi svjetlosnih godina. Očekuje se da će identificirati oko 100.000 snažnih gravitacijskih leća.

Da bi ispunio zadatak, Euclid će morati naći "slabu leću"

"Euclid će revolucionirati ovo područje znanosti s podacima kakve dosad nismo imali", izjavio je Conor O’Riordan, znanstvenik iz Euclidovog tima.

Iako je pronalazak Einsteinovog prstena značajan uspjeh, Euclid mora tražiti drugačiji, manje očit oblik gravitacijske leće, nazvan "slaba leća", kako bi ispunio svoj zadatak razumijevanja tamne energije. Kod slabe leće pozadinske galaksije izgledaju blago rastegnuto ili pomaknuto. 

Euclid je lansiran s Cape Canaverala na Floridi 1. srpnja 2023., a svoju detaljnu promatračku misiju započeo je 14. veljače 2024. Misija postupno stvara najopsežniju 3D kartu svemira dosad. Pronalazak Einsteinovog prstena tako rano u misiji pokazuje da je Euclid na dobrom putu da otkrije još mnogo tajni svemira

Znanstveni rad o ovom otkriću objavljen je u časopisu Astronomy & Astrophysics, a možete ga pročitati ovdje.