U UGLAVNOM neistraženim vapnenačkim špiljama Kambodže, koje se protežu tisućama kilometara, otkriven je čitav niz dosad nepoznatih vrsta, uključujući tirkiznu zmiju jamicu, leteću zmiju, nekoliko macaklina, dva mikro-puža i dvije stonoge. Istraživanje provedeno u sjeverozapadnoj pokrajini Battambang otkrilo je jedinstvene ekosustave s bićima koja se ne mogu pronaći nigdje drugdje na Zemlji, piše CNN.

Zmija jamica i tri novootkrivene vrste macaklina još uvijek čekaju službeno imenovanje i opis. Ostala su otkrića formalno priznata tijekom istraživanja bioraznolikosti koje je obuhvatilo 64 špilje na 10 brežuljaka između studenog 2023. i srpnja 2025., a rezultati su objavljeni u današnjem izvješću.

"Otočni laboratoriji" evolucije

Svaki brežuljak i špilja u kambodžanskom stjenovitom krškom krajoliku izolirani su jedni od drugih. Funkcioniraju kao zasebni "otočni laboratoriji" evolucije, s brojnim različitim oblicima života prilagođenim svom specifičnom staništu, navodi britanska organizacija za očuvanje prirode Fauna & Flora, koja je vodila istraživanje s kambodžanskim Ministarstvom okoliša.

"Svatko od tih mjesta je poput malog izloga bioraznolikosti, gdje priroda neovisno provodi isti pokus uvijek iznova", izjavio je evolucijski biolog Lee Grismer sa Sveučilišta La Sierra u Kaliforniji, koji je podržao istraživački tim. "Odlazimo na ta odvojena mjesta, analiziramo DNK vrsta i promatramo kako se eksperiment odvijao. Neke izgledaju slično, neke različito, a analizom možemo steći uvid u pokretačke sile njihove evolucije."

Primjerice, iako su istraživači tijekom terenskog rada 2024. identificirali jednu vrstu prugastog macaklina savijenih prstiju, nazvanog Cyrtodactylus kampingpoiensis, pronašli su četiri različite populacije koje su se razvijale na različite načine. "Ako doista želimo očuvati bioraznolikost na planetu, moramo razumjeti što sve na njemu postoji. Ne možemo zaštititi nešto za što ni ne znamo da postoji", dodao je Grismer.

Noćna potraga u negostoljubivom terenu

Biolog Pablo Sinovas, koji je vodio tim organizacije Fauna & Flora u Kambodži, opisao je kako je s lokalnim istraživačima danju proučavao teren, dok je noću slijedio "zabavni dio" – potraga za stvorenjima poput zmija i macaklina. "Tada su najaktivniji i izlaze iz svojih skrovišta", rekao je za CNN.

Tim bi kretao nakon zalaska sunca i satima se probijao kroz "oštar, stjenovit teren" uz pomoć svjetiljki. "Zavirivali smo u svaku pukotinu, oko špilja, stijena, grana, vegetacije, doslovno posvuda. Bila je to svojevrsna lijepa potraga", kazao je Sinovas. Dodao je kako su tek "zagrebali površinu" bioraznolikosti koja čeka da bude otkrivena.

Krški krajolici čine oko devet posto kopnenog područja Kambodže, odnosno 20.000 četvornih kilometara, a velik dio tog područja još je nepoznat znanosti. Tijekom istraživanja pronađene su i globalno ugrožene vrste poput sundskog ljuskavca, zelenog pauna te dugorepog i sjevernog svinjorepog makakija.

Novootkrivene vrste

Među 11 novih vrsta ističe se spektakularna tirkizna zmija jamica. Ime "jamica" odnosi se na organ osjetljiv na toplinu na njezinoj glavi, kojim otkriva i prati toplokrvni plijen. Otkrivena je i ukrasna leteća zmija, koja klizi s drveta na drvo tako što spljošti prsni koš i vijuga zrakom. Zbog svojih živopisnih boja sve je češće na meti ilegalnih trgovaca.

Jedan od novih macaklina nazvan je Gekko shiva, po hinduističkom bogu uništenja, jer je početkom 2025. otkriven u tajlandskom špiljskom hramu posvećenom tom božanstvu. Istraživači upozoravaju da ga njegov upečatljiv izgled čini metom trgovine egzotičnim ljubimcima. Tijekom istraživanja identificiran je i kambodžanski plavokrijesti agam, gušter koji mijenja svoje živopisne boje kada se osjeća ugroženo, a kao nova vrsta prepoznat je tek 2021. godine.

Opstanak ugrožen zbog cementa

Unatoč njihovoj biološkoj i kulturnoj važnosti – mnoge špilje služe kao svetišta – krška staništa ugrožena su zbog vađenja sirovina za proizvodnju cementa, nereguliranog turizma, krivolova, sječe šuma i šumskih požara.

"Potražnja za cementom raste, a krški vapnenac ključna je sirovina za njegovu proizvodnju", objasnio je Sinovas. "No, očito je da ako uništite područje u kojem žive određene vrste, a one ne žive nigdje drugdje, automatski biste mogli izazvati njihovo izumiranje – u nekim slučajevima i vrsta koje još nisu ni opisane."

"Stoga surađujemo s vladom kako bismo osigurali bolju zaštitu ovih važnih područja", rekao je Sinovas, dodavši da su u tijeku razgovori o "davanju ovom području nekog oblika zaštićenog statusa, kako bi se moglo sačuvati za budućnost."