GRAD Dubrovnik objavio je bluranu fotografiju maloljetnika koji je uhvaćen prilikom crtanja grafita na širem gradskom području.

Index tu fotografiju neće objaviti, no svakako ćemo navesti tekst koji je objavio Grad Dubrovnik na svojoj internetskoj stranici.

"Sukladno informaciji koju je Grad Dubrovnik zaprimio od Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske, službenici navedene policijske uprave zatekli su danas maloljetnu osobu prilikom nelegalnog ispisivanja grafita na novoj prometnici od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja.

Zbog nagrđivanja i oštećivanja imovine – prometne infrastrukture u vlasništvu Grada Dubrovnika maloljetna osoba je privedena.

U cilju zaštite gradske imovine, Grad Dubrovnik će podnijeti odgovarajuće prijave protiv počinitelja koji je, uz sankcije, dužan ukloniti grafit te imovinu Grada vratiti u prvobitno stanje do ponedjeljka, 16. siječnja", napisali su iz Grada Dubrovnika.

Kako smo napisali, lice dječaka na fotografiji je blurano, no jasno mu se vidi figura, kao i odjeća. U gradu od četrdesetak tisuća stanovnika jasno je da onaj tko poznaje dječaka, zna da se radi o njemu. Cilj je tako očito osramotiti sve one koji se usuđuju dirati u gradsku imovinu kako se takvo što ne bi ponovilo.

Policija: Nije priveden, mi ga nismo fotografirali

Pitali smo policiju više oko ovog slučaja te nas je posebno zanimalo odakle Gradu Dubrovniku uopće fotografija dečka.

"Vezano za dostavljeni upit obavještavamo Vas da je Policijska postaja Dubrovnik 12. siječnja ove godine zaprimila dojavu građanina o iscrtavanju grafita na potpornom zidu ceste koja vodi od Mosta dr. Franja Tuđmana prema mjestu Pobrežje.

Odmah nakon zaprimljene dojave policija je izišla na mjesto događaja gdje je zatekla maloljetnu osobu koja je sprejom plave i ljubičaste boje iscrtavala grafit sadržaja 'GOSHA'. Maloljetnik nije priveden, već je pozvan u prostorije policije na obavijesni razgovor koji je obavljen u nazočnosti njegovog oca.

Policija je o navedenom obavijestila i odgovornu osobu ispred Grada Dubrovnika, koja je dolaskom u prostorije policije s ocem maloljetne osobe dogovorila podmirenje nastalih troškova, odnosno da će zid vratiti u prvobitno stanje nakon čega je policijsko postupanje u ovom slučaju dovršeno.

Naime, u konkretnom se slučaju radi o kaznenom djelu 'Oštećenje tuđe stvari' koje je regulirano čl. 235. Kaznenog zakona, koje se progoni povodom prijedloga oštećenih, u ovom slučaju Grada Dubrovnika. Budući da se otac počinitelja obvezao sanirati zid, oštećeni nisu podnosili prijedlog za progon počinitelja ovog kaznenog djela, slijedom čega se protiv osumnjičenog maloljetnika u ovom slučaju neće podnositi kaznena prijava.

Tijekom postupanja policijski službenici nisu fotografirali maloljetnu osobu, niti je takav vid fotografije policiji potreban u obavljanju očevida. Fotografije prikupljene tijekom obavljanja očevida policija dostava isključivo sudu u čijoj je nadležnosti rješavanje protupravnog ponašanja", naveli su u odgovoru.

Grafit ZDS nije problem

Grad Dubrovnik na upit Indexa nije odgovorio. Recimo još da Gradu ne smetaju grafiti, također ilegalno nacrtani, koji stoje na ulazu u dubrovačko naselje Mokošica. Nalaze se tu grafiti brigadirskih postrojbi, među kojima i HOS-ov "Za dom spremni" tako dočekuje sve koji ulaze u najmnogoljudnije gradsko naselje.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković više puta je branio postojanje ovakvog grafita. "Radi se o HOS-ovoj oznaci i ne znam što je u tome sporno", objasnio je Franković 2017. godine za Dubrovački vjesnik.

Dodao je kako je činjenica da je HOS branio grad 6. prosinca 1991. godine, upravo kada se dogodio najteži napad na Dubrovnik u njegovoj povijesti, na tvrđavu Imperial na Srđu. "Ako nam tada nisu smetali, ne znam zašto bi njihova oznaka nekome smetala danas", dodao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Kontaktirali smo pravobraniteljicu za djecu

Pitali smo za mišljenje pravobraniteljicu za djecu Helencu Pirnat Dragičević.

"Zbog zaštite privatnosti djeteta, nismo u mogućnosti komentirati konkretan slučaj, te je ovaj odgovor načelne prirode i odnosi se općenito na zaštitu prava djece koja su u sukobu sa zakonom.

Sukladno hrvatskim propisima, djeca postaju prekršajno i kazneno odgovorna u dobi od 14 godina i tada se prema njima može voditi prekršajni i kazneni postupak te im izreći maloljetničke sankcije, najčešće odgojne mjere, za kažnjivo ponašanje. Prema djetetu mlađem od 14 godina koje počini prekršaj ili kazneno djelo mogu se primijeniti odredbe Obiteljskog zakona, no ona ne mogu biti prekršajno i kažnjeno gonjena.

Kazneno zakonodavstvo za maloljetnike regulira Zakon o sudovima za mladež koji je usklađen s međunarodnim dokumentima, primarno Konvencijom o pravima djeteta, a postupak se primjenjuje i prema počiniteljima prekršaja. Svako postupanje prema maloljetniku koji je osumnjičen za počinjenje kaznenog djela ili prekršaja mora biti pažljivo i u skladu s dobi te poštovati djetetovo dostojanstvo i sva njegova prava prema Konvenciji o pravima djeteta.

Djelatnici policije, odvjetništava i sudova za mladež te centara za socijalnu skrb koji su uključeni u maloljetničke postupke, trebaju biti posebno educirani za rad i komunikaciju s djecom, a u postupke trebaju biti uključeni roditelji ili skrbnici. U svim faza postupka djetetu treba biti zaštićeno pravo na privatnost.

Pojačana zaštita prava djece i maloljetnika ne isključuje njihovu odgovornost za skrivljeno ponašanje te policija, kao i druge institucije, ima ovlasti poduzimati mjere sukladno propisima koji reguliraju i propisuju način djelovanja prema djeci tijekom cijelog postupanja institucija.

"Izbjeći objavu fotografija"

Postupanje policije prema maloljetnicima u sukobu sa zakonom strogo je regulirano propisima koji štite njihova prava, a zakonski rokovi za postupanja su vrlo kratki. Policija je dužna odmah poduzeti mjere kako bi prekinula počinitelja kojeg je zatekla u izvršenju kaznenog djela ili prekršaja.

Državni odvjetnik za mladež koji procjenjuje ostvaruje li neko ponašanje obilježja kaznenog djela, odlučuje hoće li maloljetniku naložiti izvršenje pojedine mjere izvan suda ili će ga uputiti u sudski postupak. Osim o kaznenom djelu, ova odluka ovisi i o prijašnjem ponašanju maloljetnika i o tome je li ranije vršio kažnjive radnje, o tijeku školovanja i drugim okolnostima koje su važne za donošenje procjene.

U slučaju da se pokrene sudski postupak, maloljetnicima se najčešće izriču odgojne mjere, a u najtežim slučajevima i to za one starije od 16 godina, kazna zatvora za maloljetnike.

Naknada štete za počinjenje kaznenog djela određuje se najčešće u građanskoj parnici, ali je moguće da se nadoknadi putem posredovanja u izvansudskoj nagodbi na koju državni odvjetnik za mladež u pretkaznenom postupku može uputiti počinitelja i oštećenika temeljem Zakona o sudovima za mladež. Za sudjelovanje u izvansudskoj nagodbi nužni su dobrovoljnost i pristanak obiju strana.

U svim ovakvim slučajevima preporučili bismo da se izbjegne objava fotografija djeteta ili objava podataka o djetetu koji bi mogli izravno otkriti ili posredno dovesti do otkrivanja identiteta djece uključene u ovakve slučajeve", navodi se u odgovoru pravobraniteljice.