Rohatinski na HTV-u prečuo pitanje: Zašto niste dali ostavku nakon afere s Agrokorom?
Screenshot: HRT
GUVERNER HNB-a Željko Rohatinski odbio je večeras u HTV-ovoj emisiji Puls Hrvatske odgovoriti na izravno pitanje zašto nije dao ostavku kad je otkriveno da je Agrokor Ivice Todorića kupio tvrtku njegove supruge za dva milijuna kuna.
Autocenzurirani Rohatinski: Pitanje o aferi s Agrokorom, odgovor o tečaju "švicarca"
Rohatinski je umjesto toga, računajući valjda na opću amneziju gledatelja, krenuo tumačiti što se dogodilo s kreditima u "švicarcima", a ni voditelj emisije Branimir Bilić nije se potrudio podsjetiti ga da pojasni prirodu poslovnog odnosa njegove supruge i Agrokora, kompanije iz koje je Rohatinski 2000. došao u središnju banku.
Osim guvernerove autocenzure, u emisiji se diskutiralo o tome koliko banke štite građane i gospodarstvo, a koliko računa vode samo o profitu. Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček kazao je da kamate u Hrvatskoj uopće nisu visoke.
"Kamate u Hrvatskoj su niže nego u zemljama Europske unije koje nisu u eurozoni. Odite na internet i pogledajte. Kad uzmemo nekoliko parametara (cijenu novca, premiju, obaveznu pričuvu, operativnu maržu...), kad sve to zbrojimo, kamate su začuđujuće niske", kazao je Bohaček.
"Prilog pun netočnosti, insinuacija, tendencioznosti i sličnih stvari koje u objektivnoj emisiji ne bi smjele imati mjesto"
Guverner Rohatinski je, prije komentiranja odluka HNB-a i njihovog navodnog stimuliranja uvoznika na štetu izvoza, konstatirao kako je uvodni prilog Pulsa Hrvatske "pun netočnosti, insinuacija, tendencioznosti i sličnih stvari koje u objektivnoj emisiji ne bi smjele imati mjesto". Prvo je branio HNB-ovu politiku stabilnosti tečaja kune.
"Stabilnost tečaja je osnovni preduvjet da bi se štednja i alokacija štednje mogli odvijati na optimalan način. Čim imate inflaciju i deprecijaciju, gubi se sustav vrijednosti, iskrivljuju se parametri i u takvim uvjetima nema razvoja, kazao je guverner.
Dodao je kako je netočna teza da visoki tečaj kune koči izvoz, kazavši da se to lako može demantirati na primjerima, odnosno na Slovačkoj, koja je zemlja s najvećom aprecijacijom valute, a, tvrdi guverner, bilježi najveći rast izvoza.
Jakovčević: Banke imaju previsoke marže, a tu se nešto može promijeniti
Drago Jakovčević, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, upozorio je da banke u Hrvatskoj posluju s visokim maržama i da Vlada i HNB posjeduju instrumente kojima bi to mogle regulirati.
"Banke treba natjerati da rade s realnim sektorom. Od svih kredita, 45 posto podigli su građani, ti građani negdje radi i ne može biti zdravog bankarstva u bolesnom gospodarstvu", kazao je Jakovčević.
Što je dovelo do globalne krize pokušao je objasniti Rohatinski. " Bankarski sustav kreirao je način poslovanja koji je bio financijski inženjering i on se uspješno razvijao dok su poslovi dobro išli, svi su ga podržavali i u njega su se iz različitih motiva uključivali. Kad su izazvali globalnu krizu, retorika se promijenila, kazao je guverner.
Zašto svi na banke? Prosvjedujete li protiv naftnih kompanija zbog cijena benzina?
Na upit da komentira aktualni prijedlog predsjednika Europske komisije Barrosa da se kažnjavaju i bankari koji su izazvali krizu, dodao je da je "lako biti general poslije bitke". "Pokazalo se da je takav način poslovanja prouzročio veliku štetu i s time treba prestati", poručio je Rohatinski.
Gosti u studiju prečuli su i pitanje o navodno kriminalnoj privatizaciji Zagrebačke banke, no zato se Bohaček iz udruge banaka nije mogao načuditi prosvjedima širom svijeta koji su usmjereni upravo na banke. Kazao je da bi po toj logici građani trebali prosvjedovati i protiv velikih naftnih ili telekomunikacijskih kompanija, svaki put kad ostvare dobit, a ne snize cijenu benzina ili telefoniranja.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati