ŠTRAJK radnika Čistoće, podružnice Zagrebačkog holdinga, ponovno je otvorio pitanje zaduženosti Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga koji upravlja s 12 nekadašnjih gradskih poduzeća, danas podružnica, pet trgovačkih društava i jedne ustanove.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević tvrdi kako je financijska situacija u Holdingu teška, što onemogućava podizanje plaća i drugih radnih prava radnicima. Radnici Čistoće su tražili povećanje koeficijenata za najniže plaćene radnike i vozače Čistoće i odbijali se vratiti na posao dok njihove zahtjeve ne prihvati Uprava Zagrebačkog holdinga.

Dogovor je ipak postignut - momentalna isplata dodataka od 700 kuna onima s najnižim plaćama i 600 kuna vozačima, a usuglašeno je da će se o njihovim zahtjevima za povećanjem koeficijenata na 1.8 za komunalne radnike te 2.4 za radnike Čistoće pregovarati u okviru procesa mirenja sa sindikatima.

"Višak djelatnika, a manjak radnika"

O (pre)velikog zaduženosti Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga se raspravlja godinama, još od vremena Milana Bandića. Trenutno je Holding u dugu nešto manje od 5 milijardi kuna, a gradska vlast i sindikati se slažu s procjenom da postoji stotine viška radnika.

"Deset godina mi tupimo da imamo višak djelatnika, a manjak radnika", rekao je početkom 2022. u emisiji Otvoreno koordinator Sindikata Zagrebačkog holdinga Darko Kleinberger. Da nije sporno da je u Holdingu višak radnika po obujmu i strukturi, složio se u istoj emisiji predsjednik BM 385 Stranke rada i solidarnosti Slavko Kojić, naglasivši kako "to nije došlo samo u Bandićevo vrijeme, iako je tada najviše došlo, jer je on najduže bio na čelu Zagreba i imao utjecaja".

Holding se zadužuje, novim dugom zatvara stari

Zagrebački holding mora velike projekte financirati zaduživanjem, što čini uzimanjem kredita i izdavanjem obveznica. Obveznica je vrijednosni papir kojim se izdavatelj (npr. Zagrebački holding) zadužuje za određeni novčani iznos, a nakon vremena isteka obveznice (nekoliko godina) mora vratiti cjelokupni iznos. U periodu od izdavanja do dospijeća isplaćuje određeni prinos, slično kao kamatu.

Ove godine na naplatu Zagrebačkom holdingu stiže obveznica izdana u srpnju 2016., u iznosu 1.8 milijardi kuna. Godišnji prinos je bio fiksnih 3.785 posto, što se u vrijeme izdavanja smatralo velikim uspjehom. To znači da je Holding tada prikupio te novce, a ove godine će morati vratiti cjelokupni iznos.

Sudjelovalo je 59 investitora, od čega 29 obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, 11 banaka, 6 investicijskih fondova, a ostalo su bile osiguravajuće kuće, pravne i fizičke osobe te jedna međunarodna financijska institucija.

Dio sredstava je iskorišten za prijevremeni otkup obveznice izdane 2007., koja je iznosila 300 milijuna eura ili 2.3 milijarde kuna. Za tu obveznicu je novac prikupljen na Londonskoj burzi, a novac je trebao biti potrošen za obnovu i proširenje vodovoda, kanalizacije i plinske mreže. Za sve navedene obveznice je jamčio Grad Zagreb.

Nenamjensko zaduživanje od 2007.

U rujnu 2009. godine otkriveni su dokumenti koji su pokazivali kako je novac iz te prve i povijesne obveznice trošen. Samo 4.8 milijuna kuna potrošeno je na vodovod, a najveći dio novca je potrošen na sumnjive operacije spašavanja proračuna Grada Zagreba.

Jedna je kupnja zemljišta Zagrepčanke koju je Holding platio Gradu 34 milijuna eura, 20 milijuna eura više nego za što je Grad kupio zemljište 2000. Holding je preuzeo i obvezu Grada da Gredelju plati 92.5 milijuna eura vrijedno zemljište u centru Zagreba.

Ukratko je to priča o tome kako se Holding zadužio 2007. s jamstvom Grada, da bi spašavao proračun Grada, pa se 2016. ponovno zadužio da bi platio dug po toj prvoj obveznici (naravno, uz jamstvo Grada), a ove godine ta druga obveznica dospijeva na naplatu.

I Tomašević će se morati zadužiti kao i Bandić

Prilično je sigurno da će se i Tomaševićeva vlast morati ponovno zadužiti da bi pokrila stare dugove, kao što je prije radila Bandićeva vlast. Točnije, Zagrebački holding će izdati novu obveznicu da bi platio staru i za nju će opet jamčiti Grad Zagreb.

Praktički je zagarantirano i da će dospijeće na novu obveznicu biti veće nego na onu iz 2016., kada je obveznica izdana uz dospijeće 3.785 posto. Time se samo nastavlja saga koju je Bandić počeo 2007. Samo zaduživanje putem izdavanja obveznica nije sporno, ali je sporan način korištenja tih sredstava.

Kreditni rejting Holdina je nadomak "smeća"

Agenciju za ocjenu kreditnog rejtinga Moody`s je 19. srpnja 2022. povećala kreditni rejting Zagrebačkog holdinga na Baa2 sa stabilnim izgledom. To spada u investicijski rejting, jedva. Moody`sovi rejtinzi su podijeljeni u 21 kategoriju, od kojih su prvih 10 investicijski, a ostalih 11 neinvesticijski tj. špekulativni, popularno zvanih "smeće".

Baa2, u koji je Zagrebački holding unaprijeđen, deveti je od deveti kategorija investicijskog rejtinga. Samo ga dvije kategorije dijele od statusa "smeća", a u njoj je bio sve do 19. srpnja 2022. Ba kategorije rizika, u kojima je Zagrebački holding bio od 4. veljače 2013. do 19. srpnja 2022., Moody`s procjenjuje da "imaju špekulativne elemente i predmet su znatnog kreditnog rizika".

Baa kategorije, u kojoj se Zagrebački holding nalazi danas, obilježavaju obaveze srednjeg kreditnog rizika i smatraju se srednje kvalitetnima s možebitnim špekulativnim elementima.

"Jačanje dugoročnih izgleda za rast zemlje će imati pozitivan učinak na zajedničke poreze i državne transfere koji čine više od 80 posto poslovnih prihoda Grada Zagreba. Snažno gospodarstvo glavnog grada, koje predstavlja jednu trećinu BDP-a zemlje, dodatno podupire prihodovnu bazu", piše u zadnjem obrazloženju Moody`s o podizanju kreditnog rejtinga Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga.

Holding je ovisan o Gradu, a on o državi

Povezanosti Grada Zagreba, tj. vlasti u Gradu Zagrebu i upravljanja Holdingom su svjesni u Moody`s. "Na financijsko poslovanje Zagrebačkog holdinga uvijek su utjecale gradske odluke o strategiji, poslovnom planu, investicijskom programu i planu zaduživanja. Kao rezultat toga, Moody's vjeruje da je kreditna kvaliteta Zagrebačkog holdinga u konačnici usklađena s kreditnim rejtingom Grada Zagreba."

Sažeto, ako bankrotira Holding, onda će bankrotirati i Grad. U daljnjem obrazloženju Moody`s navodi sve ono čega su svjesni i građani Zagreba. Jasno se navode "vrlo jake" financijske veze između Holdinga i Grada te da za dvije trećine dugovanja Holdinga jamči grad.

A to znači da se za dugove Holdinga indirektno jamči poreznim prihodima grada, a time na neki način za njih jamče građani Zagreba. Dapače, Moody`s računa na to da će Holding "održati jaku institucionalnu, operativnu, ekonomsku i financijsku vezu s Gradom Zagrebom".

U sažetku se jasno navodi kako je kretanje kreditnog rejtinga Grada Zagreba usko vezano s kretanjem financijskog rejtinga Hrvatske (Moody`s procjenjuje da se 30 posto BDP-a Hrvatske stvara u Zagrebu), a kreditni rejting Zagrebačkog holdinga je usko vezan sa sudbinom kreditnog rejtinga Grada Zagreba. Kula od karata.

Ove godine dolazi dug na naplatu, trebat će se ponovno zaduživati. Zahtjevi radnika smetaju

Zaključno, financijsko stanje Holdinga nije toliko loše koliko se misli, ali je daleko od stabilnog. Do prije pola godine je bilo u kategoriji "smeća". To može sugerirati da je Tomaševićevo upravljanje i kadroviranje, jer ne treba imati iluzije o tome kako Holding funkcionira, dovelo do povećanja kreditnog rejtinga.

Ali agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody`s jasno kao glavne faktore povećanja kreditnog rejtinga Holdinga navodi povećanje kreditnog rejtinga Grada, tj. bolju financijsku situaciju zbog rasta prihoda, a kreditni rejting samog Grada najviše ovisi o kreditnom rejtingu Hrvatske.

U konačnici vjerojatno nije bilo značajnih poboljšanja upravljanja i racionalizacije troškova, a na naplatu dolaze stari dugovi. Bit će nužno novo zaduživanje da bi se pokrio stari dug, ali uz nešto veći prinos, tj. trošak obveznice.

To će ovisiti i o financijskim pokazateljima samog Holdinga. Čistoća, kao dio Holdinga koji je u 2019. i 2020. ostvario ukupno preko 350 milijuna kuna gubitka, može biti veliki uteg prilikom određivanja prinosa na obveznicu, tj. troška zaduživanja.

I zbog toga je Tomaševiću jako važno da troškovi plaća, koji su veliki dio ukupnih troškova Čistoće, ne narastu jako puno. To bi moglo pokrenuti i domino-efekt, da radnici svih podružnica Holdinga traže povećanje plaća. Tada bi novo zaduživanje moglo biti skuplje.