VEĆINA hotelijera zadovoljna je ljetnom sezonom, pogotovo oni s objektima sa četiri i pet zvjezdica, koji su bili i najbolje popunjeni, a očekuju i pozitivne financijske rezultate, no i dalje ih najviše zabrinjava nedostatak radne snage, ističe direktorica nacionalne udruge hotelijera UPUHH Iva Bahunek.

Fali sve. Od sobarice do srednjeg menadžmenta

UPUHH (Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske) predstavlja 85 posto hrvatskog hotelijerstva, a Bahunek izdvaja problem nedostatka radne snage u gotovo svim hotelima i to temeljnih struka, od sobarica, do konobara, pa i kvalitetnog srednjeg menadžmenta.

"Prepoznavši problem, znatan broj hotelskih kuća je povećao plaće, a iz do sada prikupljenih podataka od Europskog udruženja hotelijera i restoratera-HOTREC, u čijem radu UPUHH aktivno sudjeluje i koje upravo provodi procjenu i usporedbu plaća zemalja članica EU-a, vidljivo je da hrvatski hotelijeri mogu ponuditi niže plaće nego oni u ostalim zemljama EU-a.

Kada se tome doda visoka  stopa PDV-a za ugostiteljstvo, te druga iznadprosječna hrvatska davanja, porezna i parafiskalna, hrvatski su hotelijeri u još nezavidnijem položaju.

Upravo stoga od Vlade očekuju veće razumijevanje važnosti turizma, koji za razliku od drugih sektora i unatoč nekonkurentnoj situaciji uspijeva održati stabilno poslovanje i stalni rast udjela u  nacionalnom BDP-u", naglašava za Hinu Bahunek.

Ne traže beneficije

Dodaje i da turizam i hotelijeri ne traže neke posebne beneficije, nego samo da se konačno na stol stave sve mjere, poduprte jasnim matematičkim i financijskim pokazateljima o važnosti sektora za nacionalnu ekonomiju.

Ljeto ipak s porastima

Ljeto i dosadašnji dio turističke godine hotelijeri smatraju uspješnim, jer su porasti, iako manji nego lani, ipak ostvareni, a u kontekstu poslovanja i povratka jakih mediteranskih konkurenata na tržište, pa i rekordne lanjske rezultate, svoja ovogodišnja ostvarenja drže jako dobrim.

"Hotelijeri sustavno rade na stvaranju okruženja za realizaciju dijela strategije 2020, što znači i stvaranje objekata sa četiri i pet zvjezdica te aktivno sudjelovanje u kreiranju destinacijske ponude koja privlači goste više platežne moći. Stoga, ovogodišnje povećanje cijena nije ništa čudno za biznis, te se i kroz cijenu katalizira profil takvih gostiju, koji i ostaju dulje i troše više. To uglavnom postižu destinacije poput  Rovinja, Dubrovnika, Splita, Poreča, ali i Zagreba, koji se već treću godinu ističe ljetnom popunjenošću hotela", iznosi Bahunek.

"Akcijske ponude počele već krajem srpnja"

Promjena ovog ljeta, a u usporedbi s lanjskim, bila je i u dinamici punjenja kapaciteta odnosno 'last minute' i druge akcijske ponude počele su već krajem srpnja i početkom kolovoza, za što kaže da također nije neobično s obzirom da su to i globalni trendovi, što potvrđuju i informacije iz HOTREC-a da je slično zabilježeno i u drugim mediteranskim zemljama.

O tome će, kao i financijskim kretanjima turizma u Europi predsjednica HOTREC-a govoriti na Kongresu hotelijera krajem studenog, kada će biti bolje poznate i brojke za ovu godinu te će se vidjeti jesu li se i koliko promijenila financijska kretanja u hrvatskom turizmu, najavljuje Bahunek.

Turski i hrvatski turistički proizvod neusporediv

"Snižavanje cijena kod nas je obično kretalo potkraj kolovoza, prošle godine je bilo i kasnije zbog iznimne potražnje, no kako se ove godine potražnja na svjetskom tržištu mijenjala, dijelom i zbog atraktivnih all inclusive ponuda u Turskoj i sjevernoj Africi, u Hrvatskoj su, kao i u ostalim zemljama Mediterana, primjerice Španjolskoj, te akcije krenule nešto ranije. Utjecaja je imalo i iznimno toplo ljeto u Skandinaviji, te su ti turisti ostajali u svojim zemljama i manje nego lani putovali u inozemstvo", kaže Bahunek.

"Nitko ne odvlači Hrvatskoj turiste, a pogotovo ne Turska"

Komentirajući poziciju Turske ove godine, koju se često spominjalo ovog ljeta u medijima kao zemlju koja s niskim cijenama 'odvlači' Hrvatskoj turiste, ocjenjuje da "nitko ne odvlači Hrvatskoj turiste, te da takve popularne i senzacionalističke medijske 'tvorevine' ne koriste nikome, a najmanje marketingu, pri čemu se pokazuje i nerazumijevanje turizma i kretanja turista, što ovisi o jako puno parametara, od ekonomskih pokazatelja emitivnih tržišta, preko sigurnosti, prometne povezanosti i drugog".

"Turska za razvoj i planiranje turizma ima mogućnosti koje zemlje EU, pa i Hrvatska, nemaju, jer nije članica EU, i za tu zemlju ne vrijede ni zakoni koji reguliraju tržište u EU.

Uz to, aktivno koriste svoju avio kompaniju za kreiranje cjenovno povoljnijih aranžmana za europsko tržište.

S druge strane, Hrvatska ima sve predispozicije biti ono što već i jest dobrim dijelom - turistička sila ovog dijela Europe zbog izvrsne cestovne infrastrukture, kvalitetnih hotela, ugodne klime i lijepe prirode te marljivih ljudi i kao takva ima svoja tržišta i mjesto u svjetskom turizmu", smatra Bahunek.