TRGOVAČKE robne marke nastavljaju sigurnim putem povećavati svoj globalni tržišni udio, sudeći prema izvještaju ACNielsena "Snaga trgovackih robnih marki – pregled trendova u Hrvatskoj i svijetu".

Prema podacima ACNielsen-a prikupljenima na osnovu 80 kategorija na 38 tržišta, trgovačke robne marke sada čine 17% ukupne vrijednosne prodaje što je porast u odnosu na 15% iz sličnog izvještaja objavljenog 2003. Trgovačke marke su imale znatno višu stopu rasta (5%) u odnosu na proizvođačke robne marke (2%).

Na 2 od 3 proučavana tržišta, vrijednosna prodaja trgovačkih marki je rasla brže od one proizvođačkih robnih marki.

Europa još uvijek dominira u pogledu vrijednosnog tržišnog udjela trgovačkih marki, sa 23% udjela koji obuhvaća 17 tržišta te sa stopom rasta od 4%. Kao što možemo pronaći u izvještaju iz 2003.godine, 5 vodećih tržišta prema vrijednosnom udjelu su Švicarska (45%), Njemačka (30%), V.Britanija (28%), Španjolska (26%) i Belgija (25%).

Zemlje u tranziciji, regija koju predstavljaju Hrvatska, Češka, Mađarska, Slovačka i Južna Afrika je ukupno gledajući imala najveću stopu rasta trgovačkih marki od 11%. Osim toga, Hrvatska je zemlja sa najvećom stopom rasta trgovačke marke (77%) u svijetu.

"Nismo previše iznenađeni rezultatom istraživanja jer trgovačke robne marke u Hrvatskoj su sa 2% udjela na svom početku. Koncentracija tržišta i usmjerenost vodećih trgovačkih kuća na razvoj trgovačkih marki svakako utječu na rast.” – istaknula je na današnjoj prezentaciji Helena Klarić, voditelj odjela za odnose sa trgovačkim kućama za Hrvatsku.

Prema rezultatima istraživanja provedenog krajem prošle godine najzastupljenija trgovačka marka u Hrvatskoj je K plus, potom slijede Balea, Grad i Clever.

Kao što je pokazano u ranijim istraživanjima A.C.Nielsen-a, kategorije koje uključuju papirnatu i plastičnu konfekciju, aluminijske folije i slično su dugo vremena imale dominantan tržišni udio trgovačkih marki. Najnovije istraživanje iz 2005. godine pokazuje da su primat preuzele kategorije hrane iz hladnjaka (mlijeko, sir i potpuno gotova jela) (Tablica 1). Uspon hrane iz hladnjaka, potvrđuje stalan trend u strategiji razvoja trgovačkih marki širom svijeta: pomicanje proizvoda trgovačkih marki u razred više cijene i kvalitete koji nadilaze "niska cijena-velika količina" praksu iz prošlih vremena.

Štoviše, prema usporedbi ACNielsena, prosječna cijena trgovačkih robnih marki u kategorijama hrane iz hladnjaka je bila 16% niža od cijena proizvođačkih robnih marki što je bitno manja razlika u odnosu na prosjek od 31% razlike u cijeni za sve promatrane proizvode. Trgovačke marke u kategoriji gotovih jela iz hladnjaka (kao dio hrane iz hladnjaka) sada čine 47% ukupne vrijednosne prodaje te kategorije.

Izuzetno je zanimljivo da je udio trgovačkih robnih marki gotovo jednak udjelu proizvođačkih robnih marki u kategoriji koja ističe kvalitetu, svježinu i zdrav život. I ovo jasno pokazuje kako trgovački lanci mogu iskoristiti trgovačke marke da izgrade svoj imidž i lojalnost kupca.

Pored analize trgovačkih marki kroz 38 tržišta dobivenih iz podataka mjerenja panela maloprodaje, ACNielsen je promatrao također tko kupuje trgovačke marke putem podataka iz panela potrošača sakupljenih sa 14 tržišta. Ti uvidi fokusirani na kućanstva su otkrili da gotovo svatko kupuje robu privatnih trgovačkih marki. Štoviše, 100% promatranih kućanstva u 2 od 3 promatrana tržišta kupilo je neku trgovačkih marki tijekom prošle godine, a u preostalih 1/3 tržišta najniži stupanj prisutnosti bio je još uvijek snažnih 77% (Singapore).

Zbog rasta značaja trgovačkih marki u razredima više cijene i kvalitete, udio kupnje se okrenuo samo neznatno prema obiteljima sa manjim prihodom i većim brojem članova.

"Hrvatski kupci su prema zadnjem istraživanju provedenom u 2004.godini pokazali relativno manju sklonost kupovini trgovačkih robnih marki u odnosu na kupce u zemljama kao što su Češka, Mađarska ili Slovačka. Uzimajući u obzir da je razvoj trgovine u tim zemljama u sličnoj fazi kao i u Hrvatskoj, moguće je očekivati da će i sklonost hrvatskih kupaca biti sličnija kupcima u mediteranskim zemljama kao što su Italija gdje je udio privatnih trgovačkih marki 11% ili Španjolska sa 26%. I to je potvrda da u konačnici odlučuje kupac.”, ističe Ivan Gadže, regionalni direktor istraživanja u trgovini.

ACNielsen je prikupio podatke o prodaji mjerenjem maloprodaje na 38 tržišta, pokrivajući 5 regija– Europa, Sjeverna Amerika, Zemlje u tranziciji, Azija/Pacific i Latinska Amerika (Pogledajte Tablicu 2). Ukupno, ta 38 tržišta predstavljaju preko 60% svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Promatranih 38 tržišta su izabrani kao područja gdje su trgovačke marke bile prisutne.