GOSPODARSKI stručnjaci Igor Mihaljević i Marko Kolaković, autori HSP-ovog gospodarskog programa s kojim "pravaši" ove jeseni namjeravaju krenuti u predizbornu kampanju, predstavili su danas u Zagrebu spomenuti program za koji Mihaljević ističe da predstavlja svojevrsnu "gospodarsku revoluciju, a ne evoluciju".

Zanimljivo kako je na predstavljanju programa predsjednik HSP-a Anto Đapić ocijenio kako se Hrvatska ne treba bojati ulaska stranog kapitala, pa ni onog koji dolazi iz Srbije, jer kao što "hrvatski kapital dolazi u Srbiju logično je i da srpski kapital ide u suprotnom smjeru tj. u Hrvatsku".

Igor Mihaljević pak pojašnjava kako se HSP-ov gospodarski program ne temelji na iznošenju postotaka i stopa rasta, kao kod konkurentskih stranaka, već na jasnim gospodarskim smjernicama budućeg ekonomskog razvoja zemlje.

"Nije nam bila namjera upuštati se u licitiranje makroekonomskim pokazateljima, npr. porastom bruto domaćeg proizvoda, stopom rasta osam ili devet posto, smanjenjem nezaposlenosti i slično, već nam je program usmjeren na iznalaženje odgovora na pitanje tko će i kako ostvariti te, od strane SDP-a i HDZ-a visoko licitirane stope gospodarskog rasta, tko će i kako smanjiti nezaposlenost, vanjski dug i ostale negativne makroekonomske pokazatelje koji su danas prisutni u hrvatskom gospodarstvu." - kazao je Mihaljević u razgovoru za Index.

Nacionalni konsenzus oko gospodarske politike je neophodan

Zbog svega navedenog gospodarski program HSP-a fokusira se prvenstveno na stratešku mikroekonomsku reformu, pri čemu se strateška reforma odnosi na određivanje uloge države i doprinosa u stimulativnom i alokacijskom aspektu tj. programom bi trebao donijeti nacionalni konsenzus svih političkih stranaka u određivanju jasne strategije razvoja hrvatskog gospodarstva.

Konkretno bi se odredile strateške gospodarske grane u Hrvatskoj npr. poljoprivreda, turizam, industrija te koje podvrste tih grana mogu "uspjeti" u Hrvatskoj.

"Mikroekonomska reforma bi se provela zbog toga što su zahvati u tom segmentu jedini i nužni pokretač gospodarskog rasta i razvoja, a to će u konačnici generirati porastom makroekonomskih pokazatelja o kojima pričaju SDP i HDZ. Dakle mi smo krenuli obrnuto, od baze i osnove hrvatskog gospodarstva. Ukoliko se osiguraju uvjeti za razvoj malog i središnjeg poduzetništva, kakvih je poduzetnika u Hrvatskoj gotovo 99 posto u ukupnom domaćem gospodarstvu, onda će i makroekonomski pokazatelji vezano za BDP, vanjsko-trgovinsku bilancu i povećanje zaposlenosti biti znatno povoljnije." - kazao je Mihaljević.

Glavne smjernice za stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva

Prvu smjernicu čini siguran i učinkovit pravni sustav uz neodgodivu daljnju reformu pravosudnog sustava, osobito u segmentu zemljišno-knjižnog, trgovačkog i upravnog prava; zatim poticanje razvoja poduzetništva i jačanje poduzetničke klime; ujednačeni gospodarski razvoj svih krajeva i regija u Hrvatskoj, smanjenje nezaposlenosti i povećanje zaposlenosti gdje HSP, kaže Mihaljević, nudi realna rješenja za taj problem.

Predlaže se i uravnoteženje vanjsko-trgovinske bilance pri čemu HSP ne govori o smanjenju uvoza već o supstituciji uvoznih s domaćim proizvodima prije svega u segmentima poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke djelatnosti; zatim jasna i pravedna porezna politika gdje "pravaši" predlaže određene mjere rasterećenja korporativnih dohodaka domaćih tvrtki iz segmenta malog i srednjeg poduzetništva, ali i velikih korporacije kako bi postale konkurentne  u odnosu na okruženje u kojem djeluju. Predlažu se i određeni zahvati u segmentu porezne politike vezano uz sustav poreza na dohodak, ali i poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit.

Mihaljević kaže kako nereinvestiranu dobit svakako treba na određeni način oporezivati jer činjenica je kako je za prošlu godinu ukupna dobit hrvatskih poduzeća bila 35 milijardi kuna, a zna se da je u najvećem dijelu ostvarena u telekomunikacijskom i bankovnom sektoru od čega veliki dio tog novca završava inozemstvu.
 
HSP predlaže smanjenje osnovne stope poreza na dobit, ali se razmišlja i o uvođenju poreza na nereinvestiranu dobit, dočim stranka ne planira uvođenje oporezivanja kapitalnih dobitaka hrvatskih građana.

Aktiviranje umirovljenika i osnivanje fonda za financiranje cjeloživotnog obrazovanja

Daljnje smjernice čine poduzetnički orijentirana socijalna politika namijenjena dijelu stanovništva u vrlo teškoj socijalnoj situaciji (nezaposleni, samohrane majke itd.), koji bi bili uvršteni u posebne programe poreznih olakšica kako bi im se olakšala životna situacija i prvi koraci u obavljanju eventualne poduzetničke  djelatnosti.

Predviđen je i program "aktiviranja" umirovljenika teškog materijalnog položaja gdje je programom gospodarskim predviđeno da se povećanjem osnovnog poreznog odbitka poduzetnike potakne na zapošljavanje umirovljenika. U HSP-u procjenjuju da je dvadesetak posto umirovljenika i dalje radno sposobno, a moglo bi ih se alocirati u turizam i stratešku izvoznu djelatnost koje bilježe veliki deficiti radne snage, pojašnjava Mihaljević.

Nadalje, jedna od ključnih stavki programa je povećanje ulaganja u znanje, obrazovanje i edukaciju gdje HSP predviđa osnivanje fonda za financiranje cjeloživotnog obrazovanja po uzoru na američki sustav visokog školstva, a gdje bi se emisijom obveznica i sekuritizacijom potraživanja omogućilo odobravanje bespovratnih stipendija za najbolje studente u okviru određene akademske godine, ali isto tako omogućili studentski krediti za dodiplomske, postdiplomske i doktorske studije. Također bi se poslodavcima omogućilo da se poreznim olakšicama aktivno uključe u ulaganje u fond.

Programom je također predviđen razvoj i primjena novih tehnologija te poticanje inovativnosti i ekonomske eksploatacije inovacija.

Mihaljević napominje kako nijedan gospodarski program bilo koje političke opcije neće biti provediv ukoliko se ne provedu radikalne reforme pravosudnog sustava, zatim ukoliko se ne uvede projektni ustroj države i ako se ne uredi javna uprava i državna administracija.

Otpori uvijek postoje

Obzirom da predstavljeni program ukazuje na potrebu za opsežnim mjerama i zahvatima kako u postojećoj gospodarskoj strukturi, tako i u drugim segmentima postojećeg političkog i pravosudnog sustava, HSP-ov gospodarski strateg napominje kako otpori uvijek postoje kada se uvode nova znanja i tehnologije.

"Osobno sam, kada je riječ o gospodarstvu, za revoluciju, a ne evoluciju osobito obzirom na situaciju u kojoj se hrvatsko gospodarstvo danas nalazi. Također želim napomenuti kako gospodarska politika Hrvatske ne smije biti ni od koga uvjetovana, ničemu podređena, već isključivo temeljena na maksimalnom iskorištavanju konkurentskih prednosti hrvatskog gospodarstva." - ističe Mihaljević.

U vremenskim okvirima Mihaljević smatra kako je jedan mandat u Vladi (četiri godine) dovoljan da se vide određeni konkretni rezultati. Međutim, kada se govori o strukturnim opsežnim promjenama u gospodarstvu, za neke segmente gospodarske politike bit će ipak potrebno nešto duže razdoblje. To se prije svega odnosi na brodogradnju koja je jedina u segmentu teške industrije preživjela nalete konkurencije.

Program stranke izrađen je u suradnji s timom mladih ljudi među kojima ima i sveučilišnih profesora, stručnjaka iz segmenta bankarstva, financija osiguranja, malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, ali i studenata. Program predstavlja svojevrsni spoj iskustva iz vlastitog djelovanja i najnovijih znanja i "know how" znanja od strane sveučilišnih profesora.

Od pomoćnika ministrice do HSP-ovog nestranačkog suradnika

Igor Mihaljević je privatni poduzetnik koji dugi niz godina radi kao gost predavač na Katedri za financije, a zadnje tri godine bio je pomoćnik ministrice pravosuđa Vesne Škare-Ožbolt i njene nasljednice Ane Lovrin, i to u sektroru za financije, infrastrukturu, informatizaciju i internetizaciju. Prije angažmana u Ministarstvu pravosuđa pet je godina proveo u korporativnom bankarstvu.

Osim na izradi gospodarskog programa HSP-a, angažiran je i na još nekim programima HSP-a vezanim uz predstojeće parlamentarne izbore. Funkciju predsjednika Odbora za financije HSP-a obavlja kao nestranačka osoba

Prof. Marko Kolaković redoviti je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a funkciju Odbora za gospodarstvo HSP-a također obnaša kao nestranačka osoba.

I.K.