SVEGA nekoliko sati uoči proglašenja neovisnosti Kosova, u Srbiji je stanje mirno, ali i nabijeno nezadovoljstvom građana koji se moraju pomiriti sa činjenicom da će u 15 sati srpska južna pokrajina proglasiti neovisnost od Srbije.

Vlade svih europskih zemalja sa zanimanjem prate razvoj situacije na Kosovu na koje će uskoro biti poslana još jedna mirovna misija, EULEX. U pravosudno-policijskoj misiji će sudjelovati i 15 hrvatskih državljana koji će svojim znanjem i radom pomoći demokratizaciji i razvoju Kosova.

Hrvatska Vlada u pogledu neovisnog Kosova je zauzela načelan stav kako će Hrvatska po tome pitanju slijediti primjer većine europskih zemalja, a šef države Stjepan Mesić je nadodao kako Hrvatska ne treba samo slijepo slijediti druge države već "bi Srbiji trebalo pomoći na sve moguće načine, u prvome redu otvaranjem realne perspektive za ulazak u Europsku uniju."

Za mišljenje o proglašenju kosovske neovisnosti smo pitali petoricu saborskih zastupnika, Damira Kajina, Dragutina Lesara, Ljubu Jurčića, Milorada Pupovca i Šemsu Tankovića koji su za Index ukratko prokomentirali svoje poglede na rasplet kosovskog pitanja.

"Za stabilnost BiH neovisnost Kosova može biti tempirana bomba"

"Mislim da se te procese može kontrolirati, ali je istina i da SAD politikom oko Kosova na neki način žele voditi politiku i prema Rusiji, pri tom mislim na Čečeniju itd. Iako, jedno je Srbija, a drugo Rusija koja ima itekako respektabilnu vojnu silu. Kosovo u ovom trenutku ima blizu 90% Albanaca i oko desetak posto Srba koje treba apsolutno zaštiti, ne samo teritorijalnom autonomijom unutar te pokrajine, nego im treba osigurati maksimalne građanske standarde." - dodao je Kajin.

"Što se tiče odnosa između Hrvatske i Srbije na gospodarskom planu, mislim da se ništa dramatično ne može dogoditi. Danas, 2008. Godine, kapital je taj koji determinira odnose. Todorić i Mišković više utječu na to kakvi će odnosi biti između Zagreba i Beograda, nego što na njih mogu utjecati Sanader i Koštunica, ili Tadić i Mesić. Iako, oni mogu utjecati da se vrati povjerenje među građanima i da klima među nama bude bolja, što bi omogućilo i bolju robnu razmjenu. Jasno je da se Hrvatska mora maksimalno otvoriti prema svojim susjednim zemljama, i pri tom nije bitno radi li se o Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, i to iz tog razloga što su to zemlje na čijim tržištima Hrvatska ekonomija ostvaruje značajan suficiti." - smatra istarski parlamentarac te nastavlja:

"Ne vjerujem da se time može destabilizirati BiH, iako za stabilnost BiH neovisnost Kosova može biti jedna tempirana bomba, kao što za desetak godina ne znamo što će biti u Makedoniji. Međutim, nove vlasti u Prištini, pa i Albanci u Makedoniji, moraju jasno reći kakva će biti njihova uloga unutar te države."

Kajin smatra kako će Hrvatska biti među zemljama koje će u prvom valu priznati neovisno Kosovo, čime se proces "stvaranja nacionalnih zajednica na prostoru bivše države privodi kraju."

"Hoće li to biti kraj, tek će se vidjeti, ali sam duboko uvjeren da na relaciji između Beograda i Prištine više neće biti oružanih konflikata koji bi mogli upropastiti turističku sezonu na ovoj strani Jadrana. Jer činjenica je da taj segment mora živjeti od sigurnosti da neće biti bilo kakvih tenzija u našem neposrednom susjedstvu, a u suprotnom slučaju nama to nikako ne odgovara." - zaključio je Kajin.

"Proces raspada Jugoslavije se vratio na početak"

"Točno je da je to za Srbiju bolno, međutim oni Kosovo ne gube sada. Ono su Kosovo izgubili u trenutku kada je Milošević tamo poslao vojsku, tog trenutka je Srbija izgubila Kosovo. Da li Srbiji sada treba pomagati da tu bol lakše prebrodi, mislim da su to više diplomatske poruke radi smirivanja mogućih strasti." - smatra on te nastavlja:
 
"Mislim da nema neke veće potrebe ili nekog značaja za nekom posebnom njegom Srbije zbog toga što se i formalno oduzima ono što je Srbija izgubila u onom trenutku kada je odlučila učiniti genocid."

"Hrvatska svakako treba priznati kosovsku neovisnost. Posve je jasno da je tako odlučila i Europa postupiti. Podsjećam na našu sudbinu i pitam, što bi bilo 1992. godine da se predugo špekuliralo i da nije bilo država koje su imale hrabrosti priznati Hrvatsku. Mi se moramo sjetiti svoje povijesti i u skladu s njom se ponašati. Ono što je nama 1992. značilo priznanje, to isto sada znači Kosovarima." - zaključio je Lesar.

Dodao je kako je Rusija odnosno njen predsjednik Vladimir Putin, kosovski problem dobro iskoristio za "pokazivanje mišića" i demonstraciju ruske sile, i to ne zato što je Rusiji "posebno stalo do Srbije", već iz razloga da Rusija zauzme bolju poziciju na međunarodnom političkom planu, a osobito u odnosu na SAD.

"Treba paziti da situacija ne izmakne kontroli"

"Mi smo dvije susjedne zemlje , živjeli smo u zajedničkoj državi. Znamo kakve osjećaje gaji srpski narod prema Kosovu, a kada se sve to skupa uzme u obzir, mislim da Hrvatske ne smije žuriti s priznanjem, nego mora pratiti taj proces i onda odluči u onom trenutku kada to bude puno više poznato." - smatra Jurčić i dodaje:

"S druge strane, granice u Europi i svijetu su određene 1945. godine. Mi mlađi ljudi mislimo kako su te granice bile idealne, međutim one su bile najmanje loše rješenje za ondašnju situaciju nakon II Svjetskog rata i nitko s njima nije bio u potpunosti zadovoljan, ali su svi to prihvatili kao rješenje za dugoročnu stabilnost Europe i svijeta. To je de facto potvrdila Badinterova komisija kada je Hrvatska tražila osamostaljenje od bivše Jugoslavije i to također treba imati u vidu, jer takvih situacija kao što je slučaj s Kosovom, ima puno u Europi i u svijetu."

"U svemu tome moj je stav da treba pomoći i Srbiji i Kosovu, ali u svakom slučaju treba paziti da ova situacija ne izmakne kontroli, imajući u vidu sve što sam rekao na početku razgovora, vezano uz različite poglede na taj problem." - napominje Jurčić.

"Nadam se da nismo blizu novog krvoprolića na Kosovu i da postoji dovoljna količina razuma i strpljivosti da sve skupa prođe bez toga. U svakom slučaju, postoje jaki osjećaji i emocije na području Srbije, ali i čitave bivše Jugoslavije i čitavog Balkana. Zbog toga smatram da treba biti strpljiv i usporavati razvoj situacije i držati ju pod kontrolom, bez naglih odluka koje bi mogle pogoršati odnose među narodima i državama na Balkanu. Tu mislim i na Makedoniju, Albaniju, Bugarsku, Grčku, pa zbog toga treba biti oprezan. Još uvijek su sve situacije moguće, ali nadam se da situacija neće izbjeći kontroli zbog povijesti i sjećanja svih naroda na ovom prostoru." - zaključio je Jurčić.

"Hrvatska se ne treba stavljati u prevelike cipele"

"Sasvim je sigurno da barem za neko vrijeme ne može ostati niti samo Kosovo, a niti odnosi u regiji bez ozbiljnih posljedica. Naravno, na dugu stazu je teško predvidjeti kakve će to psihološke i političke posljedice izazvati među narodima na jugoistoku Europe. - kaže Pupovac te dodaje:

"Od početka sam smatrao da bi zemlje u regiji trebale imati specifičan odnos po pitanju Kosova. One ga najbolje znaju, najbolje znaju njegove posljedice po odnose između  ex-jugoslavenskih naroda i Hrvatska sasvim sigurno spada u red zemalja koje to znanje dijeli bolje nego mnogi drugi. Za hrvatsko-srpske odnose, koji su opterećeni veoma teškim traumatskim iskustvom 20. stoljeća, još jedno traumatsko iskustvo moglo bi predstavljati vrlo veliko opterećenje. I zbog toga bi Hrvatska trebala imati poseban obzir prema pitanju samog Kosova i priznanja Kosova."

U pogledu najavljenog pružanja pomoći Pupovac drži kako "Hrvatska ne treba precjenjivati svoje mogućnosti u pogledu pružanja ruke."

"Zasigurno, Hrvatska nije zemlja koja u tome pogledu, ukoliko ne bude imala obziran stav prema osjetljivosti kosovskog pitanja za Srbe i Srbiju, može svojim pružanjem ruke značajno doprinijeti smanjivanju štete koja će nesumnjivo nastati. Hrvatska je i sama imala jedno ratno iskustvo i iskustvo pokušaja stvaranja samoproglašenih država na svome teritoriju. Također ima iskustvo nekoliko stotina tisuća izbjeglica koji su posljedica takve politike i sigurno je da se Hrvatska ne može ponašati poput neke prosječne europske države. Prvo zato što ona to nije, a drugo zato što odnosi između Hrvata i Srba nisu kao odnosi između Danaca i Srba ili odnosi između Nizozemaca i Srba."

"Osim toga, Srbija je jedan od ključnih ekonomskih partnera Hrvatske, a po investicijama i po ulaganju Srbija spada u vrh zemalja s kojima Hrvatska posluje. Hrvatska također ima brojne izbjeglice Srbe s područja Hrvatske, kojima još nije pružila mogućnost za povratak. Ima brojna otvorena pitanja srpske zajednice u Hrvatskoj koja također nije riješila. Zbog toga najava o pružanju ruke, pored čitavog niza tih problema, na neki mi se način čini kao stavljanje u prevelike cipele, da ne upotrijebim koju drugu riječ." - zaključio je Pupovac.

"Hrvatska pozdravlja novu nezavisnu državu na Balkanu"

"Mislim da je kompletna administracija Kosova pokazala jednu visoku zrelost, jer u proteklim godinama nije praktički učinila ni jedan propust, nego se ponašala sukladno uputama Europske unije odnosno SAD-a." - kazao je Tanković za Index.

"Kosovo je u bivšoj državnoj zajednici bila jedna od dviju autonomnih pokrajina i jedna od konstituenti bivše države, tako da su samo ostvarili ono što im pripada. Vjerujem da će srpska manjina također na Kosovu, ali i druge manjine, dobiti ono prava koja im objektivno pripadaju. Također treba pozdraviti reakcije Beograda koje su dosta suzdržane, umjerene i koje na neki način pokazuju shvaćanje Srbije da to što se događa jest neminovnost." - dodaje Tanković i nastavlja:

"Što se tiče Hrvatske, ona također poštuje pravila igre i osluškuje kako reagira Bruxelles na razvoj događaja na Kosovu i sukladno tome Hrvatska se ponaša demokratski i pozdravlja novu nezavisnu državu na Balkanu."

Ivan Krpan
Foto: AFP/Index