NEDOSTATAK palijativne skrbi u Hrvatskoj je veliki problem, a ne zaobilazi ni Istru. Kako bi se ublažio, još je 2018. godine pokrenuta gradnja suvremenog hospicija, da bi dvije godine nakon on bio u potpunosti sagrađen.

U međuvremenu su prošle još dvije godine, a hospicij nije otvoren. Iako su Grad i Županija putem proračuna osigurali sredstva održavanja, njegovo otvaranje koči upravo Crkva, odnosno Porečka i Pulska biskupija koja je još 2015. godine s Istarskom županijom i Gradom Pula potpisala pismo namjere, a naknadno i Sporazum o međusobnoj suradnji, a sve kako bi se realizirala izgradnja hospicija u Puli. 

Biskupija bi trebala biti osnivač javne ustanove, a dvije i pol godine nije imala biskupa

No, za potrebe otvaranja hospicija bilo je potrebno osnivanje javne ustanove putem koje bi se pregovaralo s Ministarstvom zdravstva i HZZO-om, a sve radi proširenja Mreže palijativnih postelja (dodatno ugovaranje 14 palijativnih postelja za hospicij, povrh 21 već ugovorene u Istarskim domovima zdravlja i Općoj bolnici Pula).

Dogovoreno je tako da Caritas Porečke i Pulske biskupije bude osnivač Zdravstvene ustanove za palijativnu zdravstvenu skrb, odnosno Hospicija Blaženog Miroslava Bulešića, a Grad i Županija bi sufinancirali njezin rad. Suvremeni hospicij u Puli trebao bi, uz onaj u Rijeci, biti drugi hospicij koji djeluje u okrilju Crkve, to jest Caritasa, dok je onaj u Splitu u prostorijama Katoličke udruge Lovret na Mejašima, u vlasništvu Grada. 

No hospicij još nije otvoren zato što Porečka i Pulska biskupija prethodne dvije i pol godine nije imala biskupa jer je tadašnji, Dražen Kutleša, u ljeto 2020. premješten u Splitsko-makarsku nadbiskupiju, gdje je kasnije postao nadbiskup.

S obzirom na to da je gradnja hospicija završena još prije dvije godine, a o pojedinostima osnivanja ustanove Biskupija ne govori, Grad Pula već četvrtu godinu za redom, u iščekivanju otvaranja hospicija, osigurava jedan milijun kuna za opremanje i početak njegovog rada. 

Iz Istarske županije kažu da također nemaju informacije od Biskupije kada se planira otvaranje hospicija pa su tako sredstva osigurali i u prošlogodišnjem proračunu, ali i u ovom za tekuću godinu.

“Sukladno potpisanom Sporazumu o međusobnoj suradnji, definirano je da će troškove opremanja, kao i troškove funkcioniranja buduće ustanove koji preostaju nakon plaćanja HZZO- a snositi Istarska županija, Grad Pula i Biskupija u jednakim omjerima, odnosno svaka strana s jednom trećinom”, kažu iz Županije.

Inače, financiranje izgradnje hospicija u iznosu od 10 milijuna kuna osiguralo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a ostatak sredstava za izgradnju kao nositelj projekta osigurala je Biskupija. 

Nema odgovora iz Biskupije 

S obzirom na to da je tema otvaranja hospicija od javnog interesa, u nekoliko smo navrata narednih tjedana pokušali stupiti u kontakt s Biskupijom i Caritasom i saznati zašto se toliko dugo čega na izbor biskupa te što će biti s osnivanjem javne ustanove, no tražene odgovore nismo dobili.

Istarska županija ima dva specijalistička palijativna tima u okviru Istarskih domova zdravlja, a budući hospicij po otvaranju bi trebao imati 14 postelja.

"Kako bi se pružila kvalitetnija usluga palijativnim pacijentima, u Istarskim domovima zdravlja intenzivno se radi na pronalaženju načina povećanja smještajnog kapaciteta u stacionarima Istarskih domova zdravlja te na povezivanju svih obiteljskih liječnika i na organizaciji rada mobilnoga palijativnog tima, a sve s ciljem dodatnog unaprjeđenja skrbi", poručuju iz te županije i pozivaju sve zainteresirane osobe koje žele postati njegovatelji da se jave u tajništvo Istarskih domova zdravlja. 

Zašto su detalji otvaranja hospicija tolika tajna?

Stručna voditeljica projekta hospicija i članica županijskog tima za palijativnu skrb dr. Julijana Franinović Marković kazala je proteklog tjedna da o pojedinostima osnivanja ustanove ne može govoriti, ali i da otvaranje hospicija neće riješiti problem palijativnih bolesnika, ali će biti dio rješenja problema palijativne skrbi. 

“Županija je u koncesiju dala prostor, a Grad Pula pridonio je realizaciji ovog projekta rješavanjem komunalija. U pitanju je, dakle, jedan partnerski odnos, a o pravnim aktima koje Biskupija treba pokrenuti oko osnivanja ustanove ne mogu govoriti', izjavila je dr. Franinović Marković.

U međuvremenu je papa Franjo novim biskupom Porečke i Pulske biskupije imenovao mons. Ivana Štironju koji je tu dužnost prethodno obavljao u Kotorskoj biskupiji u Crnoj Gori. Na upit zašto se ovoliko dugo čekalo na izbor biskupa u Istri, nismo dobili odgovor, a po svemu sudeći otvaranje hospicija još će ostati nepoznanica.

Zagreb još uvijek nema hospicij

O problemu palijativne skrbi u Hrvatskoj govore i podaci Nacionalnog programa za razvoj palijativne skrbi koji kažu da potrebu za palijativnom skrbi u Hrvatskoj ima od 26.000 do 46.000 pacijenata godišnje, a Hrvatska sve do ulaska u Europsku uniju nije imala organiziran sustav palijativne skrbi.  

Iako je od tada otvoren hospicij u Rijeci i Splitu, porazan je podatak da ga primjerice Zagreb, kao glavni grad, još uvijek nema. Kao razlog tomu udruge i stručnjaci navode nedovoljno proširenu svijest o potrebi palijativne skrbi, ali i nedostatak stručnog kadra zaduženog za pružanje palijativne skrbi.

Poboljšanje palijativne skrbi uvelike bi oboljelima, ali i njihovim obiteljima, olakšalo posljednje stadije liječenja i brige jer ona ne podrazumijeva isključivo zdravstvenu skrb već i onu psihološku, socijalnu i duhovnu, a sve kako bi se ublažili i smanjili neugodni simptomi bolesti s kojima se susreće bolesnik u posljednjim stadijima neizlječivih bolesti, ali i svi oni koji pate od teških kroničnih bolesti.