SELO Blatten stajalo je stoljećima, a zatim je nestalo u nekoliko sekundi. Znanstvenici koji su posljednjih tjedana pratili stanje na planini Nesthorn iznad sela primijetili su kako se dijelovi planine počinju urušavati i padati na ledenjak Birch, stvarajući golemi pritisak na led.

Manji odroni stijena i leda već su započeli, pa su svih 300 stanovnika Blattena, zajedno s njihovom stokom, evakuirani iz sigurnosnih razloga. No svi su se nadali da će se nestabilna masa spuštati postupno i da će se nakon nekog vremena moći vratiti kući. U srijedu popodne ta se nada srušila.

Galerija

>> VIDEO Urušio se ledenjak i sravnio sa zemljom nedavno evakuirano švicarsko selo

Devet milijuna kubika stijena i leda obrušilo se u dolinu takvom silinom da su podrhtavanje zabilježile sve seizmološke postaje u Švicarskoj.

Blatten je sravnjen sa zemljom

Barbara i Otto Jaggi iz susjednog sela Kippel popravljali su dimnjak. Serviser je bio u podrumu kad je Barbara rekla: "Začula se glasna tutnjava, a svjetla su se ugasila." Isprva su pomislili da je serviser nešto razbio, ali buka je postajala sve jača, pretvorila se u huktanje, i serviser je izjurio uz stepenice vičući: "Planina dolazi!"

Kippel je više od četiri kilometra udaljen od Blattena. Ubrzo je cijela dolina bila u oblaku prašine. Blatten je sravnjen sa zemljom – kuće, crkva, hotel Edelweiss – sve je uništeno. Geolozi su pratili situaciju i zato je selo evakuirano, ali nitko, pa ni stručnjaci, nije očekivao ovakvu razornu silinu.

"Bio sam bez riječi", rekao je Matthias Huss, vodeći stručnjak za ledenjake sa Saveznog tehnološkog instituta u Zürichu. "Ovo je bio najgori mogući scenarij." Huss i njegov tim prate švicarske ledenjake tijekom cijele godine, a njihova godišnja izvješća jasno pokazuju sve ubrzanije topljenje povezano s globalnim zagrijavanjem.

Blatten je sada zatrpan stijenama i blatom, a raščišćavanje je zaustavljeno jer je ogroman odron blokirao rijeku Lonzu, pa prijeti opasnost od poplave. Još je prerano za preciznu analizu uzroka katastrofe, no Huss ističe da Blatten nije izoliran slučaj – samo najgori u nizu.

Sve više sličnih događaja. Sve je povezano s klimatskim promjenama

"Imamo sve više ovakvih događaja, a mnogi su izravno povezani s klimatskim promjenama", kaže. "Zatopljenje utječe na topljenje permafrosta, koji je ključan za stabilnost visokih planinskih masiva."

Permafrost se često naziva "ljepilom" koje drži planine na okupu. Kada se otopi, planine gube stabilnost i počinju se urušavati. Istovremeno, ledenjaci se povlače, ostavljajući za sobom gole padine koje su ranije bile zaštićene debelim slojevima leda, piše BBC.

Ovakvi rizici nisu novi – ledenjaci stoljećima rastu i povlače se, a sezonski odroni i lavine obično prate poznate rute. Planinske zajednice su na to navikle, a Švicarska ima precizno izrađene karte rizika. Sela poput Blattena sagrađena su na lokacijama koje se smatralo sigurnima. No posljednjih 20 godina sve se promijenilo. Ledenjaci i permafrost tope se brže nego ikad.

Ledenjaci nestaju

Danas ima manje od polovice leda u odnosu na početak 20. stoljeća, a neki su ledenjaci potpuno nestali. Neke su zajednice čak održale simbolične sprovode za svoje nestale ledenjake. Ako globalno zatopljenje prijeđe granicu od 1,5 °C iz Pariškog klimatskog sporazuma, stručnjaci vjeruju da će većina švicarskih ledenjaka nestati do kraja stoljeća.

Dosad je glavna briga bila gubitak izvora pitke vode – ledenjaci, poznati kao "vodeni tornjevi Europe", zimi pohranjuju snijeg, a ljeti ga otpuštaju, pune rijeke i navodnjavaju usjeve. Ali Blatten je donio novo upozorenje. Unatoč nadzoru i kartiranju rizika, naglo topljenje sve više otežava preciznu procjenu opasnosti.

Stanovnici su evakuirani, no smatralo se da je riječ o privremenoj mjeri. Vlasti su htjele izbjeći žrtve.

"Najava budućih katastrofa"

Jedan 64-godišnjak je nestao, ali evakuacija je spasila stotine života. Ipak, mještani su izgubili sve – gotovo nijedna kuća nije ostala čitava, sve je zatrpano ispod tona kamenja i blata. Matthias Huss strahuje da je Blatten tek najava budućih katastrofa.

"To otvara ozbiljno pitanje o životu u visokim planinama", kaže. "Ne bih isključio da će i druga sela jednog dana doživjeti istu sudbinu."

Dan nakon katastrofe, mještani su se okupili u crkvi u susjednom Wileru kako bi obilježili blagdan Uzašašća. Molili su za one koji su izgubili domove i za budućnost zajednice. "Svi se ovdje poznajemo", rekla je jedna žena. "Naše su doline male, to nas zbližava. Suosjećanje je iskreno."

No mnoge je obuzeo i strah. "Strašno je. Izgubili su sve. Ne možemo ništa učiniti", rekla je druga žena. "Možemo plakati, ali ne možemo plakati zauvijek", dodao je stariji muškarac. "Moramo vjerovati u Boga, da će nam pomoći da život ide dalje."

Ili, kako je to rekao Matthias Huss: "Ovo je događaj koji bi mogao promijeniti način na koji Švicarska gleda na svoje planine."