POTROŠAČE zabrinjava svakodnevno povlačenje voća i povrća zbog pesticida. Posljednjih tjedana u fokusu su mandarine zbog pronađenih ostataka insekticida klorpirifosa, koji je već tri godine zabranjen u EU. Inspekcije su analizom utvrdile da je za sada zabranjena aktivna tvar pronađena samo kod jednog od 15 proizvođača, a te mandarine su uništene.

Index je nedavno razgovarao s profesorom Aleksandrom Mešićem, predstojnikom Zavoda za poljoprivrednu zoologiju na zagrebačkom Agronomskom fakultetu, koji nam je kazao da smatra da ovo sredstvo na plodovima nije predstavljalo rizik za potrošače. No, dodaje, ipak je nedopustivo što se to dogodilo.

"Dogodio se propust pojedinca. To nije nešto što se sistemski radi u Hrvatskoj. Smatram da nije bilo ugroze za stanovništvo jer, da se to dogodilo prije tri godine, kada je insekticid bio dozvoljen, nitko ne bi reagirao jer bi bio ispod tada dozvoljene granice koja je iznosila 0.65 g/kg.

Morala bi se pojesti puno veća količina mandarina da bi došlo do ugroze, a s obzirom na to da se radi o vrsti pesticida koji djeluje na površini ploda, vjerujem da on nije ni došao do dijela ploda koji se konzumira", zaključio je Mešić.

"Oko 11 kila dnevno bismo trebali pojesti"

Danko Tolić, inženjer agronomije, u razgovoru za HRT otkrio je koju bi količinu tretiranih mandarina trebao netko pojesti da bi došao u potencijalnu opasnost.

"Mi smo imali u dvije pošiljke od 0.033 do 0.044 g/kg, ali bitno je reći potrošačima da ta količina nije opasna za zdravlje, s obzirom na to da bi se trebala interpretirati kroz akutnu referentnu dozu.

Ja bih svaki dan morao pojesti nekih jedanaest kila tretiranih mandarina da bih potencijalno ugrozio svoje zdravlje, a to je nemoguće, i morao bih ih pojesti s korom, s obzirom na to da se radi o kontaktnom preparatu, a to je nemoguće. Dakle, incident je bio, one koji su ga počinili treba sankcionirati", istaknuo je Tolić.

Što ako bismo pesticide u hrani dugotrajnije konzumirali?

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kažu da se u našoj zemlji općenito provodi stalna kontrola ostataka pesticida u hrani, a rezultati ukazuju na to da postoje nesukladnosti, ostaci veći od dozvoljenih.

"Najčešće se radi o zabranjenim pesticidima, a, naravno, postoje i druge vrste nesukladne upotrebe - prevelika doza, nepoštivanje upute za uporebu. Ali ono što je ohrabrujuće - ako izuzmemo onu specifičnu situaciju s etilenoksidom i ako izuzmemo klorpirifos kao najčešće zabranjeni pesticid koji se koristi, a uglavnom je porijeklom iz trećih zemalja, dakle u uvoznim proizvodima - mi u Hrvatskoj imamo dva do četiri posto nesukladnih uzoraka godišnje, što se tiče ostataka pesticida, i to je ohrabrujuće i u redu", rekla je za HRT Iva Pavlinić Prokurica, koordinatorica za RASFF, Centar za zaštitu bilja.

"Teško je povezati kronična trovanja i kontakte s pesticidima s onom simptomatologijom koju mi imamo, a koja je nespecifična. Dakle, nespecifičan je umor najbitniji, razne lezije jetre, neke posljedice s respiratornim sustavom, jel to kašalj, astma, s nekim metaboličkim bolestima, bolestima jetre, bolestima pankrijasa, dijabetesom. Tu nekakvu direktnu poveznicu ne možemo imati, ali možemo to pretpostaviti. Jer definitivno trovanje pesticidima nije nešto što mi možemo izbjeći jer se nalaze u ukupnom hranidbenom lancu", objasnila je Branislava Čilić, specijalistica obiteljske medicine.

Udruga: U 14 godina 1713 ljudi otrovalo se nekim pesticidom u Hrvatskoj

Od 2006. do 2020. godine zabilježeno je ukupno 1713 slučajeva trovanja ljudi povezanih s nepravilnom uporabom pesticida u Hrvatskoj, kako pokazuju dostupni podaci, izvijestila je nedavno Udruga Biom.

Prosječno je godišnje otrovano 114 osoba, s najvećim brojem slučajeva zabilježenih 2008. godine, kada su bila 144 slučaja trovanja. Prosječno 25.7% otrovanih su mala djeca, u dobi do 5 godina, dodali su iz Udruge, koja je podatke o trovanju pesticidima prikupila u sklopu projekta BalkanDetox LIFE.

Najveći broj osoba koje su se otrovale zbog zloupotrebe pesticida u Hrvatskoj pripada kategoriji odraslih (69%), slijede kategorija dojenčadi i predškolske djece do 5 godina (25.7%) te kategorija školske djece i adolescenata (5.3%).

Posebno zabrinjava činjenica da svaki četvrti slučaj trovanja uključuje dijete mlađe od pet godina, što ukazuje na nepravilno skladištenje i laku dostupnost pesticida, priopćili su iz Udruge. Na temelju dostupnih podataka zabilježena su dva smrtna slučaja, i to 2008. godine, kada je školsko dijete slučajno otrovano organofosfatnim pesticidom (OPP), te 2020. godine, kada je pojedinac počinio samoubojstvo gutanjem glifosata, priopćila je Udruga.

Osim navedenih pesticida, podaci su dostupni samo za one pesticide koji su uzrokovali ozbiljnije kliničke manifestacije. Najčešće toksične tvari vezane uz slučajeve trovanja ljudi u Hrvatskoj su herbicidi na bazi glifosata, a zatim insekticidi na bazi organofosfata.