IPS: Prodaja obale Hrvatskoj donosi isto što i privatizacija te ratni profiteri
PRODAJA hrvatske obale stranim ulagačima tema je koja u posljednje vrijeme intrigira mnoge stručnjake, vlasnike agencija, strance i lokalne stanovnike. Ipak, sfere njihovih interesa bitno se razlikuju. Zabrinjavajuće je, gotovo i tragično, da se rasprodajom hrvatske obale više bave svjetski negoli čelnici naše zemlje.
Inter Press Servis, svjetska novinska agencija, u članku pod imenom "Kupimo njihovu obalu" tvrdi da Hrvatska prodajom obale čini štetu jednaku onoj nastaloj djelovanjem privatizacije i ratnih profitera.
IPS piše kako je posljednjih godina porasla prodaja vlasništva na tisuću kilometara dugoj obali i na oko 1180 otoka, a kupci su isključivo stranci. Prodaja, navodno, pomaže hrvatskoj ekonomiji i naciji nakon devastacije u ratu tijekom 90.-tih godina.
Cijene vila, pa čak i devastiranih domova porasle su za otprilike deset posto godišnje, a cijene se trenutno kreću između 1700 i 6000 dolara po kvadratu.
"Najtraženija lokacija ostaje Dubrovnik. Postoje ljudi koji ne pitaju za cijenu i plaćaju koliko god se traži, no to tržište je ograničeno." - izjavio je za IPS Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
"Kupovanje nekretnina je fantastična investicija, čemu govori u prilog podatak da su se cijene u Dubrovniku udvostručile u samo dvije godine." - kazao je Goran Pikunić, voditelj prodaje agencije "Aedium".
Preko 2000 kuća i stanova je prodano u Dubrovniku 2004. godine. Kupci su većinom Britanci, Irci i Rusi.
Split je također vrlo popularna destinacija za kupce prvenstveno zbog toga što se trajektom može otići na mnogobrojne izlete. Nedavno je stranim agencijama za poslovanje nekretninama dopušteno da otvore ured u Splitu, a prva veća prodaja bila je vila na malom otoku Čiovu za 800.000 dolara.
"Kao ciljevi se najviše ističu otoci, pogotovo Hvar i njegov arhipelag." - izjavila je za list Medenka Vidović iz agencije Cvjetni dom.
Poslije Dubrovnika najatraktivnija lokacija je otok Hvar. Na jednom od Paklenih otoka talijanski konzorcij želio je investirati 350 milijuna dolara kako bi se izgradilo šest novih hotela. No, mještani smatraju kako će se obala time samo nagrditi.
"Ovakvom prodajom pretvorit ćemo ljepoticu u zvijer. Tko će se sjećati da je ovdje nekad bila divlja i neukroćena priroda nakon što se izgrade ogromni hoteli. Uz to čini se da strancima prodajemo ono jedino što nam je ostalo - našu obalu." - izjavio je Hvaranin Niko Mikšić.
Prijelaz Hrvatske na tržišnu ekonomiju započeo je pojavom velikog broja ratnih profitera, a sve za vrijeme vladavine prvog predsjednika Franje Tuđmana, koji je živio do 1999. godine.
Još od tog vremena Hrvatska se nije oporavila od privatizacijskog šoka, koji je moćnicima iz krugova bliskih tadašnjem režimu omogućavao da kupuju profitabilne tvrtke za simboličan iznos od jedne kune. Većina tih ljudi danas su tajkuni, piše IPS.
Ubrzana prodaja obale po vrtoglavim cijenama u središtu je zanimanja hrvatskih medija. Prema istraživanjima Večernjeg lista i agencije Infonekretnine čak 74 posto objavljenih članaka ne ide u prilog prodaji obale i nekretnina strancima ili njihovim ulagačima.
Ekonomisti tvrde da astronomske cijene nekretnina na obali utječu i na rast cijena novogradnje u unutrašnosti Hrvatske, što predstavlja poseban problem prvokupcima stanova.
"Mladi ljudi postaju gubitnici jer su u kontinentalnim predjelima cijene nekretnina unazad nekoliko godina dvostruko porasle.
Unatoč medijskom linču i štetnom utjecaju na lokalno vlasništvo agencije za nekretnine zadovoljnije su nego ikad. Među imenima svojih klijenata navode i imena nekih uvaženih svjetskih političara poput Jacquesa Langa, nekadašnjeg francuskog ministra kulture, Wolfanga Petritscha, visokog predstavnika u BiH i Carla Bildta, predstavnika UN-a na tim prostorima.
Kako navodi IPS, cijene nekretnina udvostručit će se pred kraj desetljeća, do kad bi Hrvatska trebala postati punopravna članica Europske Unije.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati