IRAN se danas zakleo na osvetu nakon što je u napadu dronovima SAD ubio njegovog najmoćnijeg vojnog zapovjednika, generala Kasima Sulejmanija.

"Snažna osveta slijedi", rekao je vrhovni vođa Irana, ajatolah Hamnei, javlja BBC.

Iran se zaklinje na odmazdu i osvetu, ali što znamo o njegovim vojnim sposobnostima pomoću kojih bi tu osvetu proveo?

Kolika je iranska vojska?

Prvo pitanje koje se postavlja je kolika je iranska vojska.

Procjenjuje se kako Iran ima 523.000 aktivnog vojnog osoblja u raznim vojnim ulogama, javlja BBC, pozivajući se na Međunarodni institut za strateške studije, britanski think-thank koji je ove podatke prikupio. 

Prema tim podacima, tu je uključeno oko 350.000 vojnika i najmanje 150.000 pripadnika IRGC-a. 

Osim toga još oko 20.000 osoblja služi u IRGC-ovim pomorskim snagama. Ova skupina vodi dio naoružanih patrolnih brodova u Hormuškom tjesnacu, u kojemu je došlo do brojnih sukoba sa stranim tankerima 2019. godine. 

IRGC kontrolira i jedinicu Basij, volontersku postrojbu koja može mobilizirati stotine tisuća članova.

IRGC je uspostavljen prije 40 godina kako bi se obranio islamski sustav u Iranu, a postao je velika vojna, politička i ekonomska sila. 

Unatoč tome što imaju manje vojnika od obične vojske, smatra se da se radi o najjačoj vojnoj sili u Iranu.

Što kada se radi o operacijama u inozemstvu? 

Postrojbe Kuds, iranska ideološka vojska koju je vodio general Sulejmani, vodile su tajne operacije u inozemstvu za IRGC te odgovaraju direktno vrhovnom vođi ajatolahu Hamneiju. Vjeruje se da ih ima oko 5000. 

Jedinica je najprije bila poslana u Siriju, gdje je savjetovala vojnike odane Asadu i naoružane šijitske milicije. U Iraku je pak podržavala šijitski dominantnu paravojsku, javlja BBC.

Ipak, SAD tvrdi da snage Kudsa imaju veću ulogu te dodaju da daju sredstva, da treniraju te da naoružavaju i opremaju organizacije na Bliskom istoku koje je SAD označio terorističkima. To uključuje libanonski pokret Hezbollah te palestinski Islamski džihad.

Ekonomski problemi i sankcije su oslabili uvoz oružja za Iran, koji je relativno malen u usporedbi s uvozom zemalja u regiji. 

Vrijednost uvoza Irana za obranu je između 2009. i 2018. godine bio jednak 3,5 posto uvoza Saudijske Arabije u istom razdoblju, prema podacima štokholmskog Međunarodnog instituta za istraživanje mira.

Većinu oružja su pak uvezli iz Rusije, a ostatak iz Kine.

Ima li Iran projektile?

Iran ima projektile koji su ključni dio njegove vojne moći, s obzirom na relativni nedostatak zračne nadmoći u usporedbi s rivalima poput Izraela i Saudijske Arabije. 

Kako opisuje izvješće američkog ministarstva obrane, Iran ima najviše projektila na Bliskom istoku. Radi se uglavnom o projektilima kratkog i srednjeg dosega. Osim toga, kaže i kako Iran testira svemirsku tehnologiju kako bi razvio interkontinentalne projektile.

Ipak, razvoj projektila dugog dometa je zaustavljen 2015. godine u sklopu obustave razvoja nuklearnog programa. 

Ipak, moguće je da je razvoj nastavljen s obzirom na nesuglasice oko nuklearnog sporazuma. 

U svibnju prošle godine SAD je na Bliski istok poslao sustav Patriot, koji služi kao obrana od projektila kao i od letjelica.

Koje drugo oružje ima Iran? 

Unatoč godinama sankcija, Iran je radio na naoružanju u obliku dronova. Njegovi dronovi su korišteni u Iraku od 2016. godine, u borbama protiv SAD-a. 

Iran je također naoružanim dronovima ušao u zračni prostor Izraela iz baze u Siriji, javlja BBC.

U lipnju 2019. godine je pak Iran oborio nadzorni dron SAD-a, tvrdeći kako je taj dron ušao u iranski zračni prostor preko Hormuškog tjesnaca.

2019. godine su napadi dronovima i projektilima oštetili dva ključna naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji. I SAD i Saudijci su okrivili Iran iako je Teheran negirao bilo kakvu umiješanost u taj incident. 

Imaju li cyber-naoružanje?

Nakon velikog cyber-napada 2010. godine na iranska naftna postrojenja, Iran je počeo raditi na svojim cyber-space mogućnostima. 

IRGC navodno ima vlastitu cyber-komandu koja radi na trgovačkoj i vojnoj špijunaži. 

Američko izvješće 2019. godine je izvijestilo kako Iran targetira tvrtke koje istražuju svemir i tvrtke koje se bave obranom, energijom i prirodnim resursima te telekomunikacijama.

Također, Microsoft je 2019. godine rekao kako je skupina hakera iz Irana povezana s iranskom vladom targetirala kampanju za predsjednika SAD-a i pokušala doći do profila dužnosnika američke vlade.