RUSKA novinska agencija Itar-tass izvijestila je u ponedjeljak kako će ruska tvornica helikoptera Ulan-Ude do kraja ove godine Hrvatskoj isporučiti dva vojna transportna helikoptera Mi-171III tj. Mi-171Š. Ovu je informaciju potvrdio generalni direktor UUAZ-a Leonid Belykh.

Zanimljivo kako agencija javlja da će Rusija Hrvatskoj isporučiti ukupno 14 helikoptera, iako se u Hrvatskoj od postizanja sporazuma s Rusima o povratu klirinškog duga govorilo kako se očekuje isporuka deset letjelica nabavljenih u sklopu rješavanja duga koji je bivši Sovjetski Savez imao prema državama nasljednicama bivše SFRJ.

Itar-tass pak piše kako prva dva helikoptera u Hrvatsku stižu do kraja ove godine, a idućih 12 letjelica biti će isporučeni 2008.

Pregovori o isporuci ruskih helikoptera počeli su u proljeće 2005. nakon što se Hrvatska odnosno njeno Ministarstvo obrane (MORH) obratilo ruskoj državnoj tvrtki za izvoz naoružanja "Rosoboronexport".

Razgovori o terminima isporuke održavani su u Moskvi u studenom 2005. i lipnju 2006., a ugovor je potpisan 4. srpnja 2006. u Zagrebu. Ugovorom je osim isporuke dogovorena i obuka letačkog i tehničkog osoblja koje će opsluživati nove helikoptere, a prvi stupanj obuke vrši se u pogonima tvornice Ulan-Ude.

Vukovarska nesreća ukazuje na važnost nabavke kvalitetnih helikoptera

Helikopter Mi-171Š modernizirana je inačica helikoptera Mi-8T i njegovog nasljednika Mi-8MTV-1 koji se nalazi u sastavu hrvatskih zračnih snaga.

Isporukom novih vojnih helikoptera Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ) ojačat će svoju flotu vojnih transportnih helikoptera koja se proteklih nekoliko mjeseci našla pod posebnom pažnjom javnosti zbog tragične nesreće u Vukovaru te vatrogasne tragedije na otoku Veliki Kornat.

U Vukovaru je u rušenju VIP verzije helikoptera Mi-8MTV-1 poginulo troje dočasnika Oružanih snaga RH, dok se u kornatskoj tragediji nažalost pokazalo kako Hrvatska ne raspolaže dovoljnim brojem kvalitetnih helikoptera pomoću kojih bi se mogle vršiti zadaće gašenja požara, te izvlačenja i spašavanja ljudi.

Nakon vukovarske nesreće u nekim se medijima pisalo kako državni dužnosnici više ne preferiraju letenje vojnim VIP helikopterima, zbog čega se nagađalo kako će Hrvatska od Rusije zatražiti dodatna dva helikoptera koji će zamijeniti jedini preostali VIP helikopter kao i onaj koji je uništen u Vukovaru.

Iako su helikopteri iz postojeće flote HRZ-a tijekom ljetnih mjeseci maksimalno korišteni za gašenje požara, prevoženje bolesnih i ozlijeđenih ljudi s otoka do bolnica u kopnenom dijelu zemlje, spašavanje zalutalih planinara te za potrebe Hrvatske vojske, nesreća u Vukovaru uzrokovala je privremeno prizemljenje cijele flote hrvatskih helikoptera Mi-8T i MTV-1.

Zbog toga je nekoliko dana nakon vukovarske nesreće na snazi bila odluka da svaki "humanitarni" let helikoptera osobno mora odobriti ministar obrane, što cijeloj proceduri samog izvršenja zadaće spašavanja ljudi dodatno produljuje vrijeme izvođenja.

Misteriozna uloga vojnog helikoptera u kornatskoj tragediji

Još uvijek je nerazjašnjena uloga vojnog helikoptera koji je 30. kolovoza na Veliki Kornat prebacio skupinu vatrogasaca od kojih je njih 12 smrtno stradalo od posljedica teških opeklina, dok se jedini preživjeli vatrogasac, 23-godišnji Frane Lučić, još uvijek oporavlja u splitskom Kliničkom-bolničkom centru. Naime, tjednima nakon nesreće nagađalo se kako je iz vojnog helikoptera koji je prevozio vatrogasce, a koji se oštetio prilikom leta nad Velikim Kornatom, po vatrogascima iscurilo gorivo koje se kasnije zapalilo i usmrtilo i teško ozlijedilo 13 vatrogasaca.

Važnost uloge vojnih helikoptera pokazala se i nakon kornatske nesreće kada je u akciju spašavanja i izvlačenja ranjenih vatrogasca poslan helikopter koji nije bio opremljen helikopterskom vitlo-dizalicom SLG-300 nosivosti 300 kg.

Ta je dizalica važna utoliko što se pomoću nje spasioci - u Hrvatskoj taj "herojski" posao rade pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja - mogu istovremeno s ranjenikom podizati s terena u helikopter koji lebdi. Za Veliki Kornat ta je činjenica važna utoliko što se helikopter zbog oštrog kamenja nije mogao spustiti na tlo kako bi u njega bili ukrcani ranjeni vatrogasci, već su se iz zraka najprije morali iskrcati spasioci, među kojima je bio i proslavljeni alpinist i član HGSS-a Stipe Božić, te su jednog po jednog ranjene vatrogasce u nosilima "kačili" za helikopter koji ih je onda "u zraku" prevozio do mjesta gdje je mogao sletjeti kako bi bili ukrcani u samu letjelicu.

Stipe Božić je nekoliko dana nakon tragedije za Index pojasnio kako je takav način spašavanja uvelike produljio vrijeme spašavanja i izvlačenja vatrogasaca, a što u kritičnim trenucima izvođenja spasilačke akcije može biti presudno za ozlijeđene osobe kojima svaka sekunda može odlučivati o tome hoće li ili neće preživjeti nesreću u kojoj su se našli.

Hrvatskoj trebaju moderni helikopteri

Jučer je Državna uprava za zaštitu i spašavanje izvijestila o hvale vrijednom potezu hrvatskih vlasti koje su odobrile polijetanje zrakoplova hrvatske Vlade prema Dubrovniku gdje je u Vladin zrakoplov Challenger ukrcano novorođenče rođeno sa zdravstvenim problemima.

Beba je nekoliko sati nakon poziva upućenog dubrovačkom centru 112 bila u Zagrebu tj. prevezena sa zagrebačkog aerodroma do KBC-a Rebro.

Međutim, u ovom se slučaju zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta na području Like odustalo od upotrebe vojnog transportnog helikoptera. Na sreću Vladin je zrakoplov bio na dispoziciji i mogao je prebaciti novorođenče iz Dubrovnika u Zagreb. No, u slučaju da Challenger nije bio u Zagrebu vojni helikopter ne bi mogao odraditi zadaću prebacivanja novorođenčeta.

Iz svega navedenog vidljivo je kako su Hrvatskoj prijeko potrebni transportni helikopteri, međutim te letjelice trebale bi biti opremljene odgovarajućom opremom kako bi bile sposobne izvoditi zahtjevne zadaće izvlačenja i spašavanja ozlijeđenih osoba.

Tako bi Hrvatska u svakom trenutku trebala raspolagati medicinskom inačicom helikoptera Mi-8 opremljenom krevetima i opremom za pružanje nužne medicinske pomoći. Također nam trebaju helikopteri opremljeni snažnim dizalicama s vitlom koje bez problema mogu izvlačiti ozlijeđene planinare i istovremeno mogu podizati terete od minimalno 300 kilograma. Važnost helikoptera u protupožarnim zadaćama u kojima te letjelice sudjeluju kako samim gašenjem tako i prevoženjem vatrogasaca, također je vrlo velika.

Kvalitetni helikopteri za spašavanje trebali bi imati ugrađene i meteorološke radare kako bi mogli letjeti po gotovo svim vremenskim uvjetima, a također bi uz sve to morali mati kvalitetnu i pravovremenu tehničku službu koja bi u kratkom vremenu osposobljavala letjelice za izvršavanje zadaća zbog kojih su helikopteri nabavljeni, a to je spašavanju ljudi i imovine.

Tekst i foto: Ivan Krpan