ISTRAŽIVANJE o dostupnosti kontracepcijskih sredstava u Hrvatskoj pokazuje da je prekinuti snošaj, unatoč svjesnosti o neučinkovitosti, treća najpopularnija metoda zaštite od trudnoće, odmah iza kondoma i kontracepcijske pilule, upozorila je Udruga za ljudska prava Sofija.

Ispitanici, od kojih je 96 posto žena, u najvišoj mjeri koriste kondome kao kontracepcijsku metodu jer se radi o dostupnoj, učinkovitoj i jednostavnoj zaštiti dok oko četvrtina ispitanika koristi kontracepcijske pilule.

"Treća najčešća metoda kontracepcije u Hrvatskoj je prekinuti spolni odnos"

Autorice Istraživanja o dostupnosti i korištenju kontracepcije na području Hrvatske u 2024. Sanja Siročić i Ljerka Oppenheim, kao veliki problem ističu činjenicu da čak 18 posto ispitanika prakticira prekinuti snošaj kao metodu kontracepcije, čime se ona nalazi na trećem mjestu po zastupljenosti. 

"Osamdeset i jedna osoba smatra ovu metodu nesigurnom i neučinkovitom, ali unatoč tome ju odabiru", naglasila je Ljerka Oppenheim na današnjem predstavljanju rezultata istraživanja.

Četiri posto ispitanica koristi spiralu, a tri posto metodu računanja plodnih dana. 

Savjetovanje o kontracepciji je dostupno i pokriveno zdravstvenim sustavom, no njegova razina i pristupačnost nisu na razini drugih europskih zemalja. Hrvatska nudi vladine web stranice s informacijama o kontracepciji, ali je kvaliteta tih informacija ocijenjena slabom u usporedbi s drugim zemljama, ocijenile su autorice.

Hrvatska se, upozoravaju, tako nalazi na 37. mjestu od ukupno 47 europskih zemalja na atlasu kontracepcije. Radi se o atlasu koji prikazuje i uspoređuje informiranost, dostupnost i cjenovnu pristupačnost kontracepcijskih metoda u europskim zemljama.

Od Hrvatske je znatno bolja Slovenija, ali i Albanija koje se nalaze na vrhu ljestvice.

Hormonalna kontracepcija nije dostupna bez recepta, a hitna kontracepcija nije besplatna.

"Moja ginekologinja je pro-life, ne podupire ništa i nikad me ne informira"

U istraživanju se učestalo kao prepreke navode  problemi nedostupnosti liječničke skrbi te nedovoljno dostupnih podataka i informacija. Nedostupnost liječnika i ginekološke zdravstvene skrbi primaran je razlog zašto ispitanici ne koriste neki drugi oblik zaštite.

Neinformiranost i nezainteresiranost liječnika za preporuku kontracepcije koja nije pilula ili kondom veliki je problem, a prema riječima ispitanika, moraš na pregled doći spreman kao da ideš na ispit medicine sa svim informacijama.

"Moja ginekologinja je 'pro life' i ne podupire niti me ikada informira o metodama ili dostupnim sredstvima", jedan je od odgovora ispitanica, navedenih u istraživanju, koji ukazuje na ozbiljnost situacije. 

Regionalne razlike pokazuju da stanovnici Grada Zagreba nailaze na manje prepreka u korištenju kontracepcijskih metoda u usporedbi sa stanovnicima sjeverne Hrvatske. Cijena je također značajna prepreka, posebno za mlađe generacije, pri čemu 21 posto mladih navodi da im je cijena prepreka za korištenje kontracepcije.

Većina ispitanika smatra da bi država trebala financirati ili subvencionirati kontracepciju, a čak 84 posto njih smatra da bi prezervativi trebali biti besplatno dijeljeni u srednjim školama, dok 71 posto smatra da bi kontracepcijska sredstva trebala biti besplatna za mlade do 30 godina.

Udruga Sofija naglašava potrebu za boljom informiranošću, pristupačnijim uslugama i većom podrškom države kako bi se osiguralo da svi građani imaju pristup sigurnoj i učinkovitoj kontracepciji.