NA GRČKOM otoku Santoriniju proglašeno je izvanredno stanje nakon što je područje pogodio niz uzastopnih potresa. Odluka je donesena nakon što je jučer u 21:09 po lokalnom vremenu zabilježen potres magnitude 5.2 po Richteru između otoka Amorgosa i Santorinija, što ga čini najsnažnijim u posljednjim danima. Epicentar potresa bio je na dubini od 5 kilometara.

Izvanredno stanje trajat će do 3. ožujka kako bi se omogućilo učinkovito upravljanje krizom i saniranje posljedica, priopćile su vlasti. Dosad je više od 11.000 ljudi napustilo otok – oko 7000 trajektima, a 4000 zračnim putem. Danas u 7:50 zabilježen je i potres magnitude 4.7 stupnjeva jugozapadno od Amorgosa. Od ponoći do 6:30 na tom području zabilježeno je ukupno 57 potresa.

Iako zasad nema prijavljenih značajnijih oštećenja, nadležne službe poduzimaju preventivne mjere u slučaju jačeg potresa. Grčki premijer Kiriakos Micotakis najavio je posjet Santoriniju u petak.

Seizmolozi kažu da je visoka seizmička aktivnost bez presedana i da bi mogla trajati tjednima ili mjesecima.

Neprekidni potresi

Vasilis Karastatis, ravnatelj Geodinamičkog instituta, izjavio je za ERTNews da se "seizmička aktivnost nastavlja istim intenzitetom kao i proteklih dana". "Imamo velik broj potresa magnitude veće od 4", rekao je. "Još uvijek ne možemo reći da se situacija smiruje. Još smo usred ovog procesa i ne vidimo znakove da aktivnost jenjava ili se povlači", dodao je.

Santorini je jedno od najposjećenijih turističkih odredišta u Grčkoj, ali s obzirom na to da sezona još nije u punom zamahu, većinu evakuiranih čine stanovnici i sezonski radnici. Loši vremenski uvjeti trenutno ometaju promet između Santorinija i luke Pirej u Ateni. Očekuje se da će nepovoljne vremenske prilike potrajati nekoliko dana. Mnogi putnici ostali su u luci Santorinija čekajući hitne trajektne linije jer mnoge obitelji žele napustiti otok.

Škole na Santoriniju, kao i na susjednim otocima, uključujući Anafi, Paros, Naksos i Mikonos, ostat će zatvorene najmanje do petka, kad će vlasti donijeti odluku o njihovom ponovnom otvaranju. Na otok su upućene dodatne vatrogasne i medicinske ekipe s obližnjeg otoka Naksosa.

Svi zaposlenici bolnica stavljeni su u pripravnost, a svi slobodni dani i odmori su otkazani. Na Santorini su također stigla dodatna vozila Hitne pomoći, a u slučaju potrebe medicinsko osoblje bit će poslano i iz Atene. U gradskoj vijećnici Santorinija postavlja se pričuvna telekomunikacijska stanica, koja će se aktivirati u slučaju većeg potresa i prekida komunikacija.

Uništena najpoznatija plaža

Niz potresa uzrokovao je odron na jednoj od najpoznatijih plaža - Crvenoj plaži. Ta je plaža poznata po upečatljivom crvenom pijesku i vulkanskim stijenama, a sada je zatvorena. Snimke objavljene na društvenim mrežama pokazuju odrone i kamenje koje pada niz litice.

Do Crvene plaže, do koje se ranije moglo doći iz arheološkog nalazišta Akrotiri, sada se može isključivo brodom. Ovako je plaža izgledala prije potresa.

Upućene sve službe

Ministar klime i civilne zaštite Vasilis Kikilias izjavio je da su na otok upućeni specijalizirani vatrogasni timovi za intervencije u prirodnim katastrofama. Na raspolaganju su i spasilački timovi sa psima tragačima te mobilni operativni centar, dok su helikopteri u pripravnosti.

Kikilias je također istaknuo da su obalna straža i vojska spremne pomoći ranjivim skupinama u procesu evakuacije. Premijer Micotakis ranije je na sastanku s kriznim stožerom izrazio povjerenje u rad stručnjaka i institucija.

"Prije svega država se oslanja na znanost i stručnjake. Tako smo postupali i u prethodnim kriznim situacijama", izjavio je. "Svi planovi su provedeni, snage su raspoređene na Santorini i druge otoke kako bismo bili spremni za sve scenarije", dodao je Micotakis. "Nastavit ćemo ovim tempom uz nadu da će se situacija stabilizirati i da će seizmička aktivnost oslabjeti", rekao je.

Na kraju je uputio apel stanovnicima Santorinija: "Molim vas, ostanite smireni i slijedite upute nadležnih službi. Razumijem strah koji osjećate dok tlo neprestano podrhtava, ali situaciju pratimo iz sata u sat."

Helenski vulkanski luk

Santorini se nalazi na tzv. Helenskom vulkanskom luku – lancu otoka koji su nastali vulkanskom aktivnošću. Posljednja velika erupcija dogodila se 1950-ih godina. Međutim, grčke vlasti ističu da su aktualni potresi posljedica pomicanja tektonskih ploča, a ne vulkanske aktivnosti.

Znanstvenici ne mogu sa sigurnošću predvidjeti točno vrijeme, jačinu ili lokaciju potresa, ali poznato je da su neka područja sklonija seizmičkim aktivnostima, što omogućava pravovremene pripreme i zaštitne mjere.

Potresi nastaju kao posljedica pomicanja tektonskih ploča u Zemljinoj kori. Ponekad se ploče međusobno zaglave na kontaktnoj zoni, poznatoj kao rasjed ili granica ploča, nakon čega dolazi do iznenadnog oslobađanja energije. Santorini i susjedni grčki otoci nalaze se u blizini takve seizmički aktivne zone. Santorini je svoj sadašnji oblik dobio nakon jedne od najvećih vulkanskih erupcija u povijesti, oko 1600. godine pr. n. e.