SVE DOSTUPNIJA droga, oružje, izolacija te siromaštvo problemi su s kojima su suočeni stanovnici romskih naselja, istaknuto je na okruglom stolu o životu Roma, a među rješenjima su naglašena ulaganja u obrazovanje i zapošljavanje te povezivanje s institucijama.

''U odsutnosti formalnih izvora financijske podrške, ljudi su prisiljeni okrenuti se alternativama. Kamatarenje tako postaje paralelni sustav koji popunjava prazninu koju je ostavila država. To je začarani krug siromaštva, zato moramo osigurati pristup legalnim mikro-kreditima, socijalnim zajmovima i financijskoj edukaciji'', rekao je saborski zastupnik Veljko Kajtazi u Hrvatskom saboru.

Tamo je održan okrugli stol pod nazivom ''Zajednice otpornosti: suzbijanje nasilja, droga i oružja u romskim naseljima'' na kojem su istaknuti glavni problemi u romskim naseljima, kao i problemi Roma koji žele početi život izvan tih naselja.

Problem izolacije i pristupu uslugama

''Mnogi se Romi vraćaju u romska naselja nakon neuspješnog pokušaja uključivanja u život negdje drugdje. Povratne migracije nisu izraz volje za izolacijom, nego rezultat isključivosti'', napomenuo je Kajtazi.

Vraćanje obveznog vojnog roka vidi kao nešto što može pozitivno utjecati na mlade Rome.

''Ako se provede pažljivo, može mladima pružiti disciplinu, osjećaj odgovornosti, ali i priliku za susret s vršnjacima iz neromske populacije, za integraciju i razumijevanje. Uz pravilno vođenje takav program može biti most, a ne zid između zajednica'', ocijenio je.

Predsjednica Saveza Roma u Hrvatskoj ''Kali Sara'' Suzana Krčmar upozorila je na sve veću prisutnost droga u romskim naseljima, čak i među djecom od 10-11 godina.

''Treba izlaziti na teren. Kad pitamo našu djecu čega se najviše boje, kažu da se boje neprihvaćanja, da sutra neće imati posao, boje se droge, oružja, alkoholizma svojih roditelja, a najviše se boje toga da neće biti jednaka s drugima'', naglasila je Krčmar.

Problem odnosa s policijom

Zamjenik predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine Brodsko-posavske županije Čedo Todorović istaknuo je da policija u školama aktivno provodi edukativne kampanje o opojnim sredstvima, no unatoč tome smatra da i ona snosi dio odgovornosti za njihovo širenje u naseljima.

''Policija je kod nas imala neke osobe s kriminalnim dosjeima koji su postali doušnici, pa su im dozvolili neke stvari da rade. Mi smo se više puta bunili da to tako više ne može ići, apelirali da im se više ne gleda kroz prste'', kazao je.

Kako bi se osnažilo povjerenje između policije i romske zajednice, valja poticati zapošljavanje Roma u policijskim redovima, predložio je zamjenik načelnika PU međimurske Vladimir Faber.

''Danas imamo dva policijska službenika i jednu službenicu u županiji. No, u suradnji s Vijećem nacionalne manjine i promocijom policijskog zvanja, sljedeće ćemo godine imati sedmero policajaca Roma, što će sigurno doprinijeti boljoj komunikaciji'', rekao je.

U prvih devet mjeseci ove godine, dodao je Faber, broj prekršaja unutar romske zajednice manji je za 25 posto, a broj kaznenih djela za 24 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

''Nije sve tako crno, no društvenim mrežama i portalima često se šire dezinformacije te se stječe dojam da je sve loše'', napomenuo je.

Obrazovanje i zapošljavanje kao ključ izlaska iz siromaštva

Ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri ključnim alatom za izlazak iz siromaštva smatra obrazovanje i zapošljavanje mladih Roma.

Prema podacima istraživanja iz 2018. tek svako treće romsko dijete ide u dječji vrtić i tek svako treće dijete upiše srednju školu. "Nelogično mi je da je veliki broj pripadnika romske nacionalne manjine nezaposlen, a zapošljavamo stranu radnu snagu koja je također dobrodošla u Hrvatskoj, da me ne bi krivo shvatili'', poručio je.

Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave Fadila Bahović istaknula je projekt ''Roma-mentor'' kao dobar primjer pomoći u integraciji Roma, no zbog nedostatka financija projekt nije nastavljen.