AZIJSKI stršljeni zuje na jedinstvenoj frekvenciji koja bi mogla biti ključ za kontrolu njihovog širenja, otkrili su znanstvenici. Ovo je odlična vijest, smatraju istraživači, jer se gnijezda stršljena sada mogu brže pronaći i razlikovati od gnijezda drugih vrsta, što znači da bi se njihova prijetnja pčelama i drugim oprašivačima mogla suzbiti.

Vespa velutina, na latinskom, komada i jede pčele, a uspio se proširiti u Francuskoj, gdje izaziva zabrinutost zbog broja ubijenih kukaca. Azijski stršljeni sjede ispred košnica i hvataju pčele dok ulaze i izlaze te sjeckaju manje kukce i hrane njihovim prsnim košem svoje mlade. Samo jedan azijski stršljen može u jednom danu uloviti i pojesti 30 do 50 pčela.

Broj azijskih stršljena naglo raste 

Njihov broj naglo je porastao posljednjih godina u Ujedinjenom Kraljevstvu. U 2023. bilo je 57 viđenja, više nego dvostruko od prethodnih sedam godina zajedno, a 2024. godina srušila je taj rekord sa 71 potvrđenim viđenjem.

Ove godine taj je broj već premašen; Nacionalna jedinica za pčele izvještava o 73 viđenja azijskog stršljena i 28 gnijezda u 2025. godini do danas - više nego dvostruko od 28 zabilježenih viđenja u istom razdoblju prošle godine. Velike ose prezimile su u Ujedinjenom Kraljevstvu prvi put 2023./2024., što znači da bi mogle trajno ostati u zemlji.

Znanstvenici, pčelari i vlasti snažno nastoje smanjiti broj stršljena, pokrenuvši nacionalnu kampanju za uočavanje stršljena kako bi se njihova gnijezda mogla identificirati i uništiti. No unatoč tome, njihov broj nastavlja rasti, dovodeći u opasnost domaće oprašivače.

Otkrivanje i uklanjanje moglo bi postati brže i lakše

Sada su znanstvenici sa Sveučilišta Southampton napravili iskorak, utvrdivši po prvi put frekvenciju i glasnoću zvuka iz njihovih gnijezda. To znači da bi otkrivanje i uklanjanje ovih stvorenja moglo postati brže i lakše.

Utvrdili su da je osnovna frekvencija gnijezda azijskih stršljena 125 herca, a glasnoća oko 51 decibel, što je usporedivo s normalnim razgovorom. Novo istraživanje znači da se zvuk može koristiti za razlikovanje njihovih gnijezda od gnijezda drugih osa i pčela. To će biti posebno korisno u rujnu i listopadu, kada gnijezda dosežu vrhunac.

Sophie Gray, diplomirana inženjerka akustike koja je provela istraživanje, rekla je za The Guardian: "Promatrali smo i mjerili dva gnijezda azijskih stršljena i jedno gnijezdo europskog stršljena na otoku Jersey prije nego što su uništena. Otkrili smo da je osnovna frekvencija 125 herca i da se gnijezdo može otkriti s udaljenosti od oko 20 metara pomoću usmjerenog mikrofona."

U Europi su prvi put otkriveni 2004. godine

"Također smo snimili europske stršljene i pčele kako bismo utvrdili možemo li razlikovati frekvencije. Osnovna frekvencija europskog stršljena je oko 110 herca, a pčela oko 210 herca. Bila je odlična vijest otkriti da je frekvencija jedinstvena za svaku vrstu, pa ih se može razlikovati", objasnila je Gray.

Ova vrsta je prvi put došla u Europu 2004. godine, kada su stršljeni primijećeni u Francuskoj, a smatra se da su slučajno transportirani u teretu iz Azije. Od tada su se brzo proširili diljem zapadne Europe.