GLAVNI državni odvjetnik Dražen Jelenić kazao je da nestanak spisa iz općinskog državnog odvjetništva 2011. o curenju podataka iz istrage o prostituciji u ovom trenutku vodi kao propust državnoodvjetničke uprave te da treba utvrditi radi li se o slučajnom propustu ili namjeri.

Jelenić: Želim raščistiti je li propust ili namjera

"U okviru kuće želim raščistiti radi li se o slučajnom propustu ili namjeri. Ako je namjera, možemo razgovarati o izvidima, istraživanjima i drugim vrstama kazneno-pravnih postupaka", kazao je Jelinić novinarima.

Detaljno opisujući sve što su poduzimali od objave dokumenata u Nacionalu, koji ukazuju da je za curenje podataka iz policijskog sustava odgovoran tadašnji zamjenik ravnatelja policije Milijan Brkić, ali i saznanja da spisa nema u državnom odvjetništvu, Jelinić je kazao da će, paralelno s njegovim unutarnjim nadzorom, zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo nastaviti raditi na kompletiranju spisa za koji su utvrdili da je nestao, ali i na rasvjetljavanju cijelog slučaja.

Ponovio je kako je provjerama na višim državnim odvjetništvima utvrđeno da Općinsko državno odvjetništvo nikada nije nadređena odvjetništva izvijestilo o postojanju tog predmeta koji je u njihovoj arhivi zagubljen. Ipak, Jelenić kaže da ne može tvrditi da ga je netko uništio ili ukrao. "S istom vjerojatnošću mogao je biti i zagubljen", kažu u DORH-u podsjećajući da se zagrebačko Državno odvjetništvo selilo u novu zgradu u kolovozu prošle godine.

Niz upletenih osoba

Iako je Jelenićev nadzor tek započeo razgovorom s općinskim tužiteljem koji je 2011. radio na slučaju, sigurno je da bi mu od najveće koristi bili iskazi dviju osoba izvan sustava – Brkića, ali i bivše općinske državne odvjetnice Željke Pokupec koje eventualni Jelenićev poziv za razgovor ne obvezuje. Ona je u međuvremenu otišla iz tužiteljstva, a suočena je i s optužbom da je kao državna odvjetnica pogodovala sinu načelnika zagrebačke policije.  

Tužitelj koji je prije sedam godina radio na slučaju curenja podataka, a iznikao je iz postupka za tzv. elitnu prostituciju, navodno je korektno odradio svoj posao, a čak je obavio i službene razgovore s dvije osobe koje su u policijskim bilješkama o curenju podataka spominjale Brkića. Njihov iskaz u policiji time je trebao postati i službeni dokaz, no svjedoci ga kasnije nisu ponovili pred istražnim sucem zagrebačkog Županijskog suda koji je tada vodio slučaj (po odredbama starog Zakona o kaznenom postupku).

Nakon kompletiranja spisa uz pomoć zagrebačkog Županijskog suda i policije, koja je potvrdila da je državno odvjetništvo o svemu obavijestila dva puta - u lipnju i srpnju 2011., trebat će utvrditi ima li temelja za daljnje ili novo postupanje državnog odvjetništva vezano za odavanje službene tajne.

Uobičajeni modalitet postupanja nakon sumnje da je nepoznati počinitelj odao službene podatke trebao bi biti da se utvrdi je li osoba na koju je netko ukazao odgovorna ili nije. Ako nije, istragu ne bi trebalo prekinuti, već od policije zatražiti da nastavi istraživanje i nađe počinitelja.

Jelenić ističe kako mu je namjera da se svi detalji istraže te da se eventualne nepravilnosti više ne ponavljaju.