Jubilej Ladanove "Jezične riznice"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HTVova nizanka "Iz jezične riznice" Tomislava Ladana emitirana je danas u jubilarnom, stotom izdanju, a zajedno s prvim nizom dosegnula je dvostruko tolik broj.
Emisiju, započetu 1988. pod nazivom "Riječi, riječi, riječi...", uređivala je i vodila Jasmina Nikić, kad je u kratkima razgovorima s Ladanom obrađeno više tisuća raznovrsnih riječi. Taj niz televizijskih emisija o jeziku pretočio je u knjigu "Riječi" (ABC Naklada - Zagreb 2000.). Kako piše u Predgovoru svoje knjige, naslovak za emisiju "Riječi, riječi, riječi" posuđen je iz Shakespeareova djela. "To jest: 'Words, words, words' je trorijek kojim Hamlet odgovara Poloniju na pitanje 'Što čitate, gospodine?' I odgovara veoma višeznačno, ako ne i dvosmisleno... što je i običaj kad su posrijedi riječi kao riječi."
Drugi niz počeo je nakon stanke i obrađivao je najprije život (svijet, biljke, životinje i čovjeka), a sad obrađuje najviše duhovne kategorije: duh, dušu i um, objašnjava za Hinu jezikoslovac, kritičar, esejist, prevoditelj i književnik Tomislav Ladan.
Načelo emisija Ladan objašnjava nastojanjima da se malen jezik poput hrvatskog pokaže kao tvorben i poseban jezik. On pripada slavenskim jezicima koji su, kako kaže, vrlo povezani, ali i izdiferencirani.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U mojim je radovima jezik uvijek bio na prvom mjestu, jer s jezikom ljudi ustaju, žive i odlaze na počinak, a i obrazovanje o jeziku traje sav život. U jeziku je sve, od zrnca pijeska do dragog Boga, kaže Ladan.
Pripadam stotinama drugih - učitelja, književnika, prevoditelja, novinara - onima koji su obrađivali i oplemenjivali jezik te iznosili na vidjelo zaboravljene ili zabranjene riječi. Vratili smo na stotine i tisuće riječi. U tome je osobito sudjelovala Katolička crkva, koja je u svojoj uporabi čuvala i njegovala hrvatski jezik, a i mi u Leksikografskom zavodu, osobito u Osmojezičnom enciklopedijskom rječniku.
"Ja sam tomu kumovao, ali ne mogu to svojatati", kaže Ladan na ocjene kako u javnosti slovi kao jezična ustanova. Na kritike da uvodi "novogovor" odgovara kako neke riječi u početku djeluju malo rogobatno. "Ali zar vinograd, koji je rađen po germanskoj riječi, nekad nije bila 'čudna' riječ, kao i kolodvor, koloplet i t.d.", odgovara Ladan.
Govorili su da je promidžba ustaška riječ, a spominjana je već 1870., pa preradba ili pretvorba, koja je postojala još u srednjem vijeku, podsjeća.
Posao jezikoslovaca je stvaralački prinos, a ne odlučivanje o jeziku, kaže i dodaje: "Mi jezikoslovci igramo se jezikom kao djeca u banjici tople vode. Samo treba paziti da ne ode previše tople vode ili, ne daj Bože, dijete s vodom."
Tomislav Ladan (1932.), djetinjstvo i školovanje proveo je u Travniku, Bugojnu, Banjoj Luci i Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu 1958. Na osobni poziv Miroslava Krleže 1961. dolazi u Leksikografski zavod u Zagrebu, gdje je trenutačno glavni ravnatelj, te urednik Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika.
(Hina) xiluc ysšh
Emisiju, započetu 1988. pod nazivom "Riječi, riječi, riječi...", uređivala je i vodila Jasmina Nikić, kad je u kratkima razgovorima s Ladanom obrađeno više tisuća raznovrsnih riječi. Taj niz televizijskih emisija o jeziku pretočio je u knjigu "Riječi" (ABC Naklada - Zagreb 2000.). Kako piše u Predgovoru svoje knjige, naslovak za emisiju "Riječi, riječi, riječi" posuđen je iz Shakespeareova djela. "To jest: 'Words, words, words' je trorijek kojim Hamlet odgovara Poloniju na pitanje 'Što čitate, gospodine?' I odgovara veoma višeznačno, ako ne i dvosmisleno... što je i običaj kad su posrijedi riječi kao riječi."
Drugi niz počeo je nakon stanke i obrađivao je najprije život (svijet, biljke, životinje i čovjeka), a sad obrađuje najviše duhovne kategorije: duh, dušu i um, objašnjava za Hinu jezikoslovac, kritičar, esejist, prevoditelj i književnik Tomislav Ladan.
Načelo emisija Ladan objašnjava nastojanjima da se malen jezik poput hrvatskog pokaže kao tvorben i poseban jezik. On pripada slavenskim jezicima koji su, kako kaže, vrlo povezani, ali i izdiferencirani.
Pripadam stotinama drugih - učitelja, književnika, prevoditelja, novinara - onima koji su obrađivali i oplemenjivali jezik te iznosili na vidjelo zaboravljene ili zabranjene riječi. Vratili smo na stotine i tisuće riječi. U tome je osobito sudjelovala Katolička crkva, koja je u svojoj uporabi čuvala i njegovala hrvatski jezik, a i mi u Leksikografskom zavodu, osobito u Osmojezičnom enciklopedijskom rječniku.
"Ja sam tomu kumovao, ali ne mogu to svojatati", kaže Ladan na ocjene kako u javnosti slovi kao jezična ustanova. Na kritike da uvodi "novogovor" odgovara kako neke riječi u početku djeluju malo rogobatno. "Ali zar vinograd, koji je rađen po germanskoj riječi, nekad nije bila 'čudna' riječ, kao i kolodvor, koloplet i t.d.", odgovara Ladan.
Govorili su da je promidžba ustaška riječ, a spominjana je već 1870., pa preradba ili pretvorba, koja je postojala još u srednjem vijeku, podsjeća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Posao jezikoslovaca je stvaralački prinos, a ne odlučivanje o jeziku, kaže i dodaje: "Mi jezikoslovci igramo se jezikom kao djeca u banjici tople vode. Samo treba paziti da ne ode previše tople vode ili, ne daj Bože, dijete s vodom."
Tomislav Ladan (1932.), djetinjstvo i školovanje proveo je u Travniku, Bugojnu, Banjoj Luci i Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu 1958. Na osobni poziv Miroslava Krleže 1961. dolazi u Leksikografski zavod u Zagrebu, gdje je trenutačno glavni ravnatelj, te urednik Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika.
(Hina) xiluc ysšh

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati