CARINE su omiljena riječ Donalda Trumpa, na što je podsjetio svijet u svom predbožićnom obraćanju. Dok se još uvijek zbrajaju posljedice carina uvedenih u prvoj godini njegovog drugog mandata, Trump tvrdi da one donose nova radna mjesta, veće plaće i gospodarski rast Sjedinjenim Državama.

Iako je ta tvrdnja predmet žestokih rasprava, neosporno je da su carine preoblikovale globalnu ekonomiju i da će to činiti i tijekom 2026. godine, piše BBC News.

"Jedino je Kina snažno uzvratila Trumpu. Tako smo izbjegli katastrofu"

Međunarodni monetarni fond (MMF) navodi da je, iako je "carinski šok manji nego što je prvotno najavljeno", on ključni razlog usporavanja stope globalnog gospodarskog rasta na 3,1% u 2026. godini.

Samo godinu dana ranije, prognoza je predviđala rast od 3,3%. Za čelnicu MMF-a, Kristalinu Georgievu, situacija je "bolja nego što smo se bojali, ali gora nego što bi trebala biti". U nedavnom podcastu objasnila je da je rast pao s prosječnih 3,7% prije pandemije Covida.

"Ovaj rast je prespor da bi zadovoljio težnje ljudi diljem svijeta za boljim životom", rekla je. Druge prognoze za 2026. godinu još su pesimističnije od onih MMF-a.

Ipak, utjecaj carina na globalno gospodarstvo nije bio tako loš kao što se strahovalo, napominje Maurice Obstfeld s Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju i bivši glavni ekonomist MMF-a. Prema njemu, razlog leži u tome što "zemlje nisu snažno uzvratile protiv SAD-a".

Obstfeld dodaje: "A jedina zemlja koja je snažno uzvratila, a to je Kina, natjerala je SAD da se vrlo brzo povuče. Tako smo sigurno izbjegli trgovinsku katastrofu."

Trgovinski rat bez pobjednika

Unatoč pet krugova trgovinskih pregovora, dva najveća svjetska gospodarstva i dalje imaju više carina i drugih trgovinskih ograničenja nego na početku drugog Trumpovog mandata. Carine su povećale troškove mnogim tvrtkama i unijele neizvjesnost, što otežava planiranje i ulaganja. Obstfeld smatra da "ova trenja i neizvjesnosti s vremenom uzimaju svoj danak" kroz gubitak učinkovitosti.

Dio štete ublažen je nižim kamatnim stopama, padom vrijednosti dolara te pametnim zaobilaženjem pravila od strane tvrtki, kao i brojnim izuzećima. To bi moglo objasniti zašto UN-ova trgovinska agencija UNCTAD predviđa da je vrijednost globalne trgovine prošle godine porasla za 7%, dosegnuvši više od 35 bilijuna dolara.

Ipak, Obstfeld upozorava da su rupe u američkim carinama mač s dvije oštrice: "Izuzeća u praksi znače niže carine, ali također uvode mnogo neizvjesnosti o tome kako ih dobiti." Zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Južne Koreje i Japana uspjele su ispregovarati trgovinske sporazume s Trumpom, a druge se nadaju da će to postići tijekom 2026.

Američko gospodarstvo iznenađujuće otporno

Dok neki ekonomisti izražavaju sumnju u snagu američkog rasta, podaci pokazuju da je između srpnja i rujna prošle godine gospodarstvo poraslo za 4,3%, što je najjači godišnji rast u dvije godine. "Ovo je vrlo, vrlo otporna ekonomija i ne vidim zašto se to ne bi nastavilo i u budućnosti", kaže Aditya Bhave, viši ekonomist u Bank of America.

On smatra da su carine dodale između 0,3% i 0,5% američkoj inflaciji, koja je u studenom iznosila 2,7%, ali dodaje da "vjerojatno još nismo vidjeli puni utjecaj".

To je ključno s obzirom na to da američko gospodarstvo, koje čini 26% globalnog, pokreće potrošnja. Pritisci na troškove života i dalje su problem u mnogim dijelovima svijeta. U eurozoni se inflacija stabilizirala na 2,1%, no u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosi 3,2%, što je, kao i u SAD-u, znatno iznad cilja središnjih banaka od 2%.

Globalni izazovi i prilike

Ove godine na globalno gospodarstvo mogli bi utjecati i ponovni pregovori o trgovinskom sporazumu između SAD-a, Meksika i Kanade (USMCA). U Europskoj uniji očekuje se glasovanje o ratifikaciji južnoameričkog trgovinskog sporazuma, dok u SAD-u mnogo toga ovisi o odluci Vrhovnog suda o zakonitosti Trumpovih carina.

Cijena nafte ključan je faktor, a banka Goldman Sachs očekuje da će cijena referentne nafte Brent ove godine pasti za oko 8% na otprilike 56 dolara po barelu, zahvaljujući snažnoj proizvodnji u SAD-u i Rusiji. Dodatni pritisak na smanjenje cijena moglo bi donijeti i ponovno uspostavljanje brodskog prometa kroz Crveno more.

Tjedan dana prije Božića, brodarski div Maersk poslao je kontejnerski brod kroz taj prolaz prvi put u gotovo dvije godine, nakon što su ga velike tvrtke izbjegavale zbog napada jemenskih pobunjenika Houthija. Maersk je poručio da, iako je to "značajan korak naprijed, nismo u točki gdje možemo odrediti datum za bilo kakvu potencijalnu širu promjenu mreže natrag na trans-sueski koridor".

Napetosti na relaciji Washington - Peking

Trgovinski odnosi između SAD-a i Kine i dalje bacaju sjenu na globalnu ekonomiju. Vrijednost međusobne razmjene roba pala je treću godinu zaredom 2025. godine. U svom novogodišnjem obraćanju, kineski predsjednik Xi Jinping nije spomenuo te napetosti, ali je predvidio da će kinesko gospodarstvo ove godine dosegnuti vrijednost od 20 bilijuna dolara te poručio da je Kina "spremna raditi sa svim zemljama na unapređenju svjetskog mira i razvoja".

Carine, američka nabava rijetkih zemnih metala i kineski pristup američkim računalnim čipovima dominirat će razgovorima kada Xi ugosti Trumpa u travnju. "Mnogo ovisi o tom sastanku. Naša su očekivanja doista niska", kaže James Zimmerman, predsjednik Američke gospodarske komore u Kini, ali dodaje da je "vrlo, vrlo važno" da se dijalog nastavi.

"Peking želi poštenu priliku da se natječe globalno. Osjećaju da je okruženje na određenim mjestima bilo vrlo restriktivno prema kineskim tvrtkama", objašnjava Zimmerman. S druge strane, američke brige uključuju "kako Kina upravlja svojom proizvodnjom", pri čemu je "prekomjerni kapacitet problem koji utječe na mnoge različite ekonomije".

"Carine neće nestati kao pitanje politike ili rasprave"

Ograničavanje uvoza ključni je dio Trumpove trgovinske politike. Njegov trgovinski predstavnik Jamieson Greer nedavno je izjavio da su reindustrijalizacija i povećanje udjela proizvodnje u američkom nacionalnom interesu, tvrdeći da se nova ulaganja u proizvodnju automobila, brodova i lijekova ne bi dogodila bez carina. Međutim, od početka Trumpovog drugog mandata, broj Amerikanaca zaposlenih u proizvodnji blago je pao na nešto manje od 12,7 milijuna.

Obstfeld zaključuje da je američko gospodarstvo nastavilo rasti unatoč carinama zbog "otpornih potrošača koji ionako žele trošiti svoj novac" i ogromnih ulaganja u umjetnu inteligenciju. S obzirom na to da ključni politički ciljevi, poput stvaranja novih radnih mjesta u proizvodnji, još nisu ostvareni, dodaje: "Mislim da carine neće nestati kao pitanje politike ili rasprave."