U HRVATSKOJ nikada nije bilo manje nezaposlenih, ako je suditi prema broju registriranih nezaposlenih osoba na HZZ-u u svibnju. Probijena je psihološka granica od 100 tisuća nezaposlenih pa ih je tako u evidenciji bilo registrirano 97.758.

Iako je očekivano da veliki rast gospodarstva Hrvatske od kraja pandemije dovodi do snažnog zapošljavanja i pada nezaposlenosti, informacija o broju prijavljenih na HZZ-u nije dovoljna za dobiti uvid u cjelokupno stanje s radom i zapošljavanjem u Hrvatskoj.

Razlog je to što postoji više od jednog načina mjerenja nezaposlenosti, a pokazatelji koji su čak i bitniji od nje su broj radno sposobnih stanovnika, radno aktivnih (što je širi pojam od zaposlenih), stope zaposlenosti, prosječan broj radnih sati i drugi koji daju cjelovitiji prikaz stanja rada u Hrvatskoj.

Registrirana nezaposlenost pokazuje da je broj nezaposlenih manji od 100 tisuća

Pojam nezaposlenosti ima različita značenja ovisno o kontekstu u kojemu se koristi. Prema uputama Međunarodne organizacije rada (ILO), definicija nezaposlenosti obuhvaća sve osobe starije od 15 godina, koje su tijekom određenog razdoblja bile bez posla, bile u svakom trenutku na raspolaganju za posao te su aktivno tražile posao.

Ta definicija se odnosi na anketnu nezaposlenost, koja je jedini zadovoljavajući način prikupljanja podataka na nacionalnoj razini u skladu s međunarodnim standardima ILO-a. Time se različite stope nezaposlenosti među državama mogu uspoređivati.

Registrirana nezaposlenost (kao kod HZZ-a za Hrvatsku) ne slaže se savršeno s anketnom procjenom nezaposlenosti. Potkraj svibnja 2023. evidentirano je 97.758 nezaposlenih osoba, što je za 7592 osobe manje nego prethodnoga mjeseca, a za 12.080 osoba manje nego u svibnju 2022.

Informacija o padu broja nezaposlenih ispod 100 tisuća u siječnju temelji se na podacima HZZ-a, administrativnih izvora, ali ona nije usporediva međunarodno jer države imaju različite administrativne kriterije za prijavu u službene registre nezaposlenosti.

Razlika između anketne registrirane nezaposlenosti

Zbog toga Međunarodna organizacija rada (ILO), EU i ostale međunarodne organizacije prihvaćaju samo podatke o anketnoj nezaposlenosti. A ona se često značajno razlikuje od registrirane nezaposlenosti HZZ-a.

U razdoblju od siječnja do ožujka 2022. na HZZ-u je bilo registrirano 129 tisuća nezaposlenih, a anketna nezaposlenost je iznosila 130 tisuća ljudi. Od travnja do lipnja je prema podacima HZZ-a bilo 112 tisuća nezaposlenih, a anketno 134 tisuće, tj. 22 tisuće ljudi više. Podaci za srpanj, kolovoz i rujan pokazuju broj nezaposlenih od 109 tisuća prema HZZ-u, a 123 tisuće anketno. U zadnja tri mjeseca 2022. HZZ je registrirao 115 tisuća nezaposlenih, a anketna nezaposlenost koju provodi Državni zavod za statistiku iznosila je 124 tisuće.

Iako je jasno da je nezaposlenost u 2023. nastavila padati, s obzirom na to da su odstupanja između registrirane i anketne nezaposlenosti znala biti i preko 20 tisuća ljudi, podatak o manje od 100 tisuća nezaposlenih je upitan.

U prva tri mjeseca ove godine je prema podacima HZZ-a bilo 117 tisuća nezaposlenih, a prema anketnom ispitivanju DZS-a 125 tisuća. Očekivano je da broj nezaposlenih pada u sezoni (2022. je bilo 20 tisuća manje nezaposlenih), ali s obzirom na dosadašnja odstupanja, može se sumnjati na to da anketna stopa nezaposlenosti (koja se jedina međunarodno priznaje) još uvijek nije pala ispod 100 tisuća.

Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj među najmanjima u EU, radi tek 2/3 radno sposobnih

Uspoređujući s drugim članicama EU, Hrvatska se ne može pohvaliti snažnim tržištem rada. To se daje naslutiti iz stope zaposlenosti, koja se definira kao pokazatelj kojim se mjeri iskorištenost stanovništva za rad. Izračunava se kao omjer broja zaposlenih i radno sposobnog stanovništva.

Hrvatska je sa stopom zaposlenosti od 64.9 posto među najgorim državama EU i spada među države u kojima radi manje od 2/3 radno sposobnog stanovništva. U tu kategoriju još spadaju Španjolska (64.4 posto), Rumunjska (63.1 posto), Grčka (60.7 posto) i Italija (60.1 posto).

Prosjek EU je 68.9 posto, a više od tri četvrtine stanovništva je zaposleno u Nizozemskoj (81.1 posto), Malti (77.6 posto), Švedskoj (77.1 posto), Njemačkoj (76.9 posto), Danskoj (76.8 posto), Estoniji (76.4 posto) i Češkoj (75.5 posto).

U odnosu na 2015. ostvaren je zamjetan rast stope zaposlenosti, za 8.9 postotnih bodova. Ali još uvijek Hrvatska zaostaje za državama sličnog standarda, od 5 do 10 postotnih bodova za Bugarskom, Slovačkom, Poljskom, Slovenijom, Litvom i Mađarskom.

Smanjuje se radno sposobno stanovništvo Hrvatske

Da se ne treba previše veseliti padu broja registrirane nezaposlenosti na HZZ-u sugeriraju i podaci o kretanju radno sposobnog stanovništva, aktivnog stanovništva i neaktivnog stanovništva od kraja 2015. do kraja 2022.

Zadnja tri mjeseca 2015. je Hrvatska imala 3.58 milijuna radno sposobnih stanovnika, od čega 1.88 milijuna aktivnih i 1.7 milijuna neaktivnih stanovnika. Do zadnja tri mjeseca 2022. je broj radno sposobnog stanovništva pao na 3.51 milijun, od čega 1.84 milijuna aktivnog i 1.67 milijuna neaktivnih stanovnika.

Točnije, Hrvatska je izgubila 72 tisuće radno sposobnih stanovnika, a ukupan broj radno aktivnog stanovništva se smanjio na 32 tisuće stanovnika. Broj neaktivnog stanovništva je smanjen za 38 tisuća.

Nekoliko je razloga za pad ukupnog broja nezaposlenih ispod 100 tisuća

Navedeni podaci sugeriraju da na pad broja nezaposlenih, osim gospodarskog oporavka koji traje od 2015. (s iznimkom 2020.), a nakon dugogodišnjeg perioda visoke nezaposlenosti i opadanja standarda, djeluje i smanjenje stanovništva.

Manjak od 72 tisuće radno sposobnih stanovnika je veliki udarac na dugoročnu prognozu rasta gospodarstva Hrvatske, a uglavnom je rezultat velikog vala iseljavanja u razvijenije države EU. Iako su iseljavali razni profili ljudi, većinom se radilo o mladima bez stalnog zaposlenja (sezonski radnici) i nezaposlenima.

Po prirodi stvari, odlazak nezaposlenih i onih u najvećem riziku od nezaposlenosti izvan zemlje doprinio je padu ukupnog broja nezaposlenih. Prema registru HZZ-a, nezaposlenost je pala ispod 100 tisuća, ali to nije baš idealna situacija kakvom se prikazuje.

Osim što anketna stopa nezaposlenosti koju prikuplja Državni zavod za statistiku pokazuje 10-20 tisuća nezaposlenih više, a to je jedino što EU, ILO i druge međunarodne institucije prihvaćaju, i pad registrirane nezaposlenosti je kratkotrajan, sezonski. Turistička sezona je počela, a tradicionalno to smanjuje broj nezaposlenih za 20-30 tisuća. Nakon što sezona prođe čak će se i registrirana stopa nezaposlenosti vratiti na iznad 100 tisuća.

Rekordno je malo nezaposlenih jer je bilo rekordno puno iseljenih

Gospodarstvo Hrvatske se zaista snažno oporavlja od posljedica pandemije i u godinama koje su prethodile pandemiji je bilježilo više-manje dobre stope rasta. Ali ne može se poništiti utjecaj kriznih godina od 2008. do 2015., kada su horde ljudi u privatnom sektoru ostajale bez posla (u javnom je čak rastao broj zaposlenih).

2008. je bilo 200 tisuća novoprijavljenih nezaposlenih u registar HZZ-a, a 2012. i 2013. se godišnje prijavljivalo 338 tisuća novih nezaposlenih. O koliko se velikim brojevima radi jasno je iz informacije da je 2022. bilo tek 167 tisuća novoprijavljenih u registar nezaposlenih HZZ-a.

Rekordan broj zaposlenih iz evidencije je zabilježen 2015., kada je zbog zapošljavanja 233 tisuće ljudi brisano iz registra nezaposlenih. Od tada taj broj iz godine u godinu pada, pa je 2022. iz evidencije HZZ-a izbrisano tek 133 tisuće ljudi zbog nalaska posla.

Kratkoročan efekt

Jasno je da za pad registrirane stope nezaposlenosti ispod 100 tisuća velikim dijelom treba zahvaliti onima koji su odselili. Iako su iseljavali svi, nezaposleni su imali posebno velik motiv za to pa je smanjeno radno sposobno stanovništvo.

Povijesno niska razina nezaposlenosti je zasluga iseljenika. To ne znači da snažno zapošljavanje gospodarstva Hrvatske nije evidentno, ali nije jedina stvar koja je dovela do pada registrirane nezaposlenosti ispod 100 tisuća.

I radi se o kratkoročnom efektu, jer ukupno je tijekom svibnja 2023. iz evidencije nezaposlenih izašlo 13.817 osoba po osnovi zapošljavanja, od čega 3615 u pružanju smještaja, pripremi i usluživanju hrane, te 1867 u trgovini na veliko i malo.

A iz usporedbe s ostalim državama EU, jasno je kako premali postotak radno sposobnog stanovništva radi. Stanje tržišta rada u Hrvatskoj se korjenito promijenilo od vremena krize, ali još je dug put do stope aktivnosti usporedive s najuspješnijim državama EU.