AMERIČKO-MEKSIČKI rat bio je oružani sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika koji je rezultirao jednom od najvećih teritorijalnih stečevina SAD-a. Rat je izbio zbog sporova oko granica i teritorijalnih ambicija, posebno nakon aneksije Teksasa 1845. godine.

Slučaj Teksas

Rat je započeo kad se Teksas 1836. godine odvojio od Meksika i proglasio neovisnost. Meksiko nikada nije priznao teksašku neovisnost, a kada je SAD anektirao Teksas, napetosti su eskalirale. Postojali su i nesporazumi oko točne granice između Teksasa i Meksika. SAD je tvrdio da je to rijeka Rio Grande, dok je Meksiko inzistirao na rijeci Nueces.

U travnju 1846. godine američke trupe pod vodstvom generala Zacharyja Taylora sukobile su se s meksičkim snagama sjeverno od Rio Grandea. Predsjednik James K. Polk iskoristio je ovaj incident kao povod za objavu rata Meksiku, tvrdeći da je "Meksiko prolijevao američku krv na američkom tlu".

Glavne vojne operacije

Rat se vodio na više frontova. General Taylor ostvario je pobjede u bitkama kod Palo Alta i Resaca de la Palme, nakon čega je zauzeo Monterrey.

U međuvremenu je general Winfield Scott pokrenuo amfibijsku invaziju na Veracruz i napredovao prema Mexico Cityju, koji je zauzet u rujnu 1847. godine. Na zapadu su američke snage pod vodstvom generala Stephena Kearnyja zauzele Santa Fe i s mornaricom preuzele kontrolu nad Kalifornijom.

Ekspanzija na zapad

Rat je formalno okončan Ugovorom iz Guadalupe Hidalga 2. veljače 1848. godine. Meksiko je priznao aneksiju Teksasa i ustupio SAD-u ogromna područja, uključujući današnje države Kaliforniju, Nevadu, Utu, Arizonu, Novi Meksiko, kao i dijelove Colorada i Wyominga. Zauzvrat je SAD isplatio Meksiku 15 milijuna dolara i preuzeo odgovornost za američke građanske tužbe protiv Meksika.

Bio je to početak razvoja američkog zapada. Iste godine kada je završio rat, počela je zlatna groznica, koja je San Francisco učinila gradom od gotovo 50.000 stanovnika u samo nekoliko godina.