Ilustracija: Index (Hina, mrak.org)

OD 102 MILIJUNA kuna bilance Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilima Ribića, oko 5 milijuna se nalazi na računu u banci, dodatnih 13 i pol milijuna u bankovnim depozitima, dok se čak 45 milijuna kuna nalazi u zajmovima prema pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnost, objavio je savjetnik Marko Rakar na svom blogu pozivajući se službene financijske podatke, zaključivši kako se sindikalist Ribić zapravo bavi kreditiranjem poduzetnika baš kao i svaka druga banka ili financijska institucija.

No problem je što prihod od kamata na pozajmljenih 45 milijuna kuna iznosi mizernih 4.405 kuna!?

"Netko zlonamjeran bi se mogao zapitati pod kojim uvjetima je sindikat posudio gore spomenutih 45 milijuna kuna? Usporedbe radi, na 13 milijuna kuna depozita u bankama sindikat ubere oko 675 tisuća kuna kamata godišnje. Tu nešto ne štima. Sindikat znanosti je poseban i po tome što iz državnog proračuna dobiva direktno 4.3 milijuna kuna godišnje i to je impresivnih 88.5 posto svih državnih donacija sindikatima", piše Rakar dodajući kako je moguće da sindikat ima posebni odnos sa središnjom državom kada je toliko subvencioniran. 

Sindikat gradnja

Dio od 45 milijuna kuna gotovo je sigurno plasiran u tvrtku Sindikat gradnja d.o.o. koja je nominalni vlasnik sindikalnog doma na zagrebačkoj Trešnjevci. O sindikalnom domu Index je već pisao i to vrlo detaljno.

Sindikat gradnja posluje već godinama i ima prijavljenu imovinu od skoro 47 milijuna kuna koja otprilike odgovara protustavci na bilanci sindikata i posluje s gubitkom koji je nekih 70 puta veći od visine kapitala. Sindikat posjeduje udjele i u dva druga društva (Rosip d.o.o. i Matica stanogradnja d.o.o.) koje imaju drastično manju imovinu ali posluju s dobiti.

No gdje je ostatak novca?

Banka ili fond? Ne nego sindikat

"Sljedećih 34 milijuna kuna Ribić je pospremio u dionice banaka i financijskih institucija. Ako to promatramo u odnosu na sve ostale sindikate, Ribićev sindikat u ukupnoj masi sudjeluje s 93 posto svih danih kredita te je vlasnik 96% svih dionica u vlasništvu svih 311 sindikata", piše Rakar naglasivši da Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja barem prema poslovnim knjigama pokazuje obrasce ponašanja banke ili investicijskog fonda.

Obveze sindikata odnosno pasiva bilance pokazuje da je pokrivenost vlastitim izvorima gotovo sto postotna, računi se plaćaju na vrijeme, a sindikat nema potrebe  financirati se iz drugih izvora.

"Promatramo li račun prihoda i rashoda sindikata, nije teško uočiti kako Ribićev sindikat sudjeluje s 5.5 posto u prihodima svih sindikata u Republici Hrvatskoj (16.700.000kn), dok je u troškovima s 3.67 posto (10.200.000kn); što čini netto pozitivnu razliku od oko šest i pol milijuna kuna i kada bi sindikat bio profitabilna tvrtka onda bi bio prisiljen prijaviti profit od impresivnih 40 posto ukupnog prihoda", piše Rakar naglasivši kao je Sindikat zapravo neprofitna organizacija. 

Pritisak i zbog financija

Sindkat ima i čudno poslovanje s dionicama jer godinama sindikat nije iskazao dobit ali ni gubitak u proteklim godinama što je s obzirom na burzovna kretanja nevjerojatno dobar rezultat u rangu najboljih investicijskih bankara ili pak sakrivanje stvarnih rezultata kroz nerevalorizaciju dioničkog portofolia?

"Zanimljiva je i stavka 'Ostalih nespomenutih rashoda” u visini od skoro 4 milijuna kuna, koja u 2013. godini predstavlja gotovo 40 posto svih ukupnih troškova sindikata i pojedinačno je najveća stavka u računu prihoda i rashoda", piše Rakar zaključivši da Nezavisni sindikat znanosti kroz svoje poslovanje ima više obilježja investicijskog fonda nego sindikata, a Vilim Ribić očito demonstrira talent bliži bankarstvu nego sindikalnom djelovanju.

"Sve ove priče o štrajkovima i pritiscima treba promatrati kroz tu prizmu i prihode njegovom sindikatu kojim se očito upravlja na vrlo zanimljiv način", zaključuje na kraju Rakar.