JUTARNJI list piše članak o ilegalnim popustima na lijekove, koji niti su ilegalni, niti uopće odudaraju od propisa koji cijene lijekova reguliraju (usto, ti propisi nemaju snagu zakona), u članku navodi izjavu ljekarnice koja tvrdi da tu izjavu nije dala, Hrvatska ljekarnička komora se ne slaže s vlastitim odredbama, a sve je to zajedno jedan iznimno neobičan koloplet događaja u kojemu se zaista ne zna tko pije, tko plaća, a tko guta tablete.

4. rujna novinar Jutarnjeg lista Sergej Trajković objavljuje članak naslova "Ilegalni popusti u privatnim ljekrnama". U članku se navodi kako je ljekarna kod Ciboninog tornja u Zagrebu, u vlasništvu Medikinog lanca "Prima Pharme", davala poseban popust od 10 posto na "sve lijekove i ostale proizvode", što je, decidirano se tvrdi u članku, ilegalno.

Članak nas je zaintrigirao, pa smo krenuli razjasniti neke stvari. Pri tome smo upitali Hrvatsku ljekarničku komoru (HLJK) je li mag. pharm. Vesna Košćak, žena koja je u članku titulirana kao "predsjednica Vijeća HLJK" govorila u svoje ime ili u ime Komore kad je izjavila da su takvi popusti "nezakoniti".

Misterija izjave magistrice Košćak

Na naše čudo, iz Komore su nam odgovorili kako magistrica Košćak, po njihovim saznanjima, nije dala nikakvu izjavu novinaru Jutarnjeg lista. Štoviše, Komora obavještava kako magistrica Košćak uopće nije predsjednica Vijeća HLJK, nego je to mag. pharm Dragica Radin. Magistrica Košćak je bila predsjednica Vijeća donedavno. Pokušali smo kontaktirati magistricu Košćak u ljekarni u kojoj radi u Varaždinu, ali nismo uspjeli stupiti u direktan kontakt s njom, nego nam je preko kolegice poručila kako nije dala nikakve izjave Jutarnjem listu.

Trajković je ostao zatečen ovim razvojem događaja. Tvrdi da mu je sama magistrica Košćak rekla da je predjednica Vijeća HLJK, te mu je objasnila na koji je način davanje popusta na lijekove ilegalno. "Čvrsto stojim pri tome da sam izjave od magistrice Košćak dobio", kaže Trajković.

Jutarnji je kontaktiran od strane odvjetnika magistrice Košćak, koji su opovrgnuli i da je ona dala izjavu i da je na položaju predsjednice Vijeća HLJK. Demantij je objavljen na stranici Jutarnjeg, pod rubrikom komentari.

Jednako tako, iz Medike nas obavještavaju kako Zoran Maleš nije, kao što je navedeno u članku, vlasnik ljekarne u kojoj je bio popust, nego ravnatelj Prima Pharme ljekarni.

Zasad imamo dilemu oko toga tko pije, a tko plaća u ovoj cijeloj priči. No, to na kraju krajeva i nije tako bitno. Nesporazumi i podvale između Komore i Jutarnjeg lista nisu ono najzanimljivije u ovom članku. Puno je bitnije tko guta tablete, odnosno pitanje o cijenama bezreceptnih lijekova i medicinskih proizvoda.

Opasno tlo

Komora je u svom odgovoru na naša pitanja puno opreznija. Kad smo ih upitali po kojem je to zakonskom aktu davanje popusta od 10 posto na lijekove nezakonito, Komora, pozivajući se na  čl. 35 st. 12 Zakona o ljekarništvu, kaže: "Komora je donijela Odluku kojom se utvrđuje način oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova koji se izdaju na recept i bezreceptnih lijekova koji se izdaju samo u ljekarnama, objavljena u NN 38 2007 i 85 2007, s ciljem osiguravanja dostupnosti lijekova pod istim uvjetima za sve građane RH, sprječavanje nelojalne konkurencije, smanjivanje kvalitete ljekarničke usluge i ugrožavanja poslovanja malih privatnih ljekarni."

I upravo ovdje Komora dolazi na opasno tlo. Naime, ona je zaista prošle godine izdala dva dokumenta, spomenutu Odluku i njenu izmjenu, a oba je potpisala mag. pharm. Vesna Košćak, tada predsjednica Vijeća, ali postoje određeni problemi. Kao prvo, Komora nije zakonodavno tijelo, stoga njene Odluke nemaju snagu zakona, pa se ni u kom slučaju ne može tvrditi kako je davanje popusta od 10 posto na lijekove ilegalno. No, Komora je sama bar u ovom pitanju oprezna, pa ne tvrdi kako su popusti na lijekove ilegalni, nego kako ne prate propise i smjernice.

Točnije, "Kršenjem navedenih propisa i smjernica otvara se mogućnost za prevladavanje tržišnih principa nad potrebama ostvarivanja prava na liječenje, koje je Ustavom RH omogućeno svim građanima naše zemlje, te je stoga Hrvatska ljekarnička komora izrazila svoje neslaganje s praksom pojedinih ljekarni o uvođenju 'Happy hour', tj. smanjivanja cijena pojedinih proizvoda. Gospodin Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore, javno je istaknuo kako će u izmjenama Zakona o ljekarništvu tražiti veće ovlasti u sankcioniranju prekršitelja Zakona, jer ovog časa HLJK ima jedino mogućnost prijave kršenja zakona Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi RH", rekli su iz Komore.

Nejasna odluka

No, sama Odluka Komore je nejasna. Ona navodi, a Komora se u svom odgovoru poziva na taj stavak, kako se odredba o popustu do 10 posto odnosi na zdravstvene ustanove i pravne osobe na narudžbenicu ili putem javnog natječaja. U sljedećem stavku Odluke stoji kako ljekarna "na uvjete plaćanja može odobriti najviše iznos popusta od 10 posto". Tu Komora s vlastitom odlukom ulazi u sivu zonu pravnog propisivanja, budući da nije jasno niti je izrijekom navedeno na koga se taj stavak odnosi.

Ipak, kolizija Odluke sa samom sobom je najmanji problem. Puno je veći problem što je kompletna Odluka o određivanju cijena diferenciranih marži u koliziji s brojnim drugim dokumentima, koji imaju snagu zakona u Republici Hrvatskoj.

Kolizija sa zakonima i Ustavom

Kao prvo, Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja jasno definira na koga se njegove odredbe odnose, a jednako tako jasno navodi kako je zabranjeno donositi odluke kojima se utvrđuju kupovne ili prodajne cijene i drugi trgovinski uvjeti. Izuzeće od zakona imaju isključivo "pravne i fizičke osobe kojima je na temelju posebnih propisa povjereno obavljanje službe od općega gospodarskog interesa ili utvrđeno isključivo pravo obavljanja određene djelatnosti", i to samo ukoliko bi primjena zakona "sprečavala, pravno i činjenično, obavljanje zadaća koje su im posebnim propisima utvrđene i zbog kojih su te osobe osnovane".

Jedino na što bi se Komora mogla pozvati u slučaju kolizije svoje Odluke sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja je Zakon o Ustanovama. Taj zakon se odnosi isključivo na ustanove osnovane za trajno obavljanje raznih djelatnosti, između ostalog i u području zdravstva, ako se te djelatnosti ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Budući da se ljekarnički posao obavlja radi stjecanja dobiti, na zdravstvene ustanove koje se bave ljekarništvom primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima, dakle i Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja.

Nadalje, fiksno određena najniža cijena marže za lijekove u ručnoj prodaji, sadržana u Komorinoj Odluci, dolazi i u Koliziju s Ustavom RH, koji u članku 49 garantira poduzetnička prava. U ovom slučaju radi se o poduzetničkim pravima magistara farmacije, kojima se Komorinom Odlukom sprečava slobodno obavljanje djelatnosti. Članak 50 Ustava jasno navodi kako se poduzetnička sloboda i  vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.

Poduzetnička prava u ovom slučaju nisu ograničena nikakvim zakonom, nego odlukom jednog tijela koje nije zakonodavno, nego samo tijelo s javnim ovlastima, pa može sudjelovati u donošenju zakona i donositi odluke koje će se primjenjivati, ali te odluke ne smiju biti u koliziji sa zakonima, kao što očigledno jesu.

Konačno, vječna tirada Komore o tržišnom natjecanju koje bi uništilo zakonom zagarantirano pravo na liječenje ni u kom slučaju ne uspijeva objasniti kako se to građanima uskraćuje pravo na liječenje ako im se u akcijama kao što je "Happy Hour" nude jeftiniji lijekovi.