FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron pozvao je europske kompanije da zaustave nova ulaganja u Sjedinjenim Američkim Državama kao odgovor na carine od 20% koje je predsjednik Donald Trump uveo na izvoz iz Europske unije.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

"Važno je da buduća ulaganja, uključujući ona najavljena posljednjih tjedana, budu privremeno zamrznuta dok ne razjasnimo situaciju sa Sjedinjenim Državama", rekao je Macron danas na sastanku s predstavnicima najpogođenijih sektora u Elizejskoj palači.

"Kakvu poruku šaljemo ako u ovom trenutku europske kompanije ulažu milijarde eura u američko gospodarstvo, dok nam oni istovremeno uvode carine?" dodao je, pozvavši na "kolektivnu solidarnost".

Upozorenje francuskim milijarderima

Macronov apel objavljen je u trenutku kad pojedine francuske kompanije najavljuju goleme investicije u SAD, što je Pariz protumačio kao opasnu poruku.

Trump je početkom mjeseca objavio da francuski brodarski div CMA CGM planira uložiti 20 milijardi eura u SAD, a Bernard Arnault, vlasnik korporacije LVM-a i najbogatiji Europljanin, rekao je u siječnju da razmatra dodatna ulaganja i hvalio Trumpovu ekonomsku politiku.

Macron je poručio kako su Trumpove carine od 20% na sav izvoz iz EU u SAD pokazale da je Francuska bila u pravu kad je tražila tvrđu trgovinsku politiku i jače mehanizme obrane.

"Svi alati su na stolu"

Macron je pozvao Bruxelles da dodatno pojača europski odgovor. Osim vlastitih carina, predložio je aktivaciju novog mehanizma za zaštitu od ekonomskog pritiska, tzv. instrument protiv prisile, koji je prvotno osmišljen za odnose s Kinom, ali bi sada mogao biti usmjeren i prema SAD-u.

Također je najavio mogućnost mjera protiv američkih tehnoloških divova, rekavši: "Ništa nije isključeno, svi alati su na stolu." Macron je za kraj rekao da Europska unija ne smije biti naivna: "Zaštitit ćemo se."

Kakav je to instrument protiv prisile?

​Instrument protiv ekonomske prisile (Anti-Coercion Instrument - ACI) je pravni okvir koji je Europska unija uspostavila kako bi se suprotstavila situacijama u kojima treće zemlje pokušavaju izvršiti pritisak na EU ili njezine države članice primjenom ili prijetnjom primjene mjera koje utječu na trgovinu ili ulaganja.

Takve prakse ometaju suverene odluke EU i njezinih članica te narušavaju međunarodnu trgovinsku ravnotežu. ​

ACI omogućava EU da odgovori na ekonomske prijetnje kroz niz mjera, uključujući uvođenje ograničenja na uvoz i izvoz roba i usluga, intelektualno vlasništvo te strana izravna ulaganja. Iako ACI nije usmjeren prema određenoj zemlji, njegova uspostava djelomično je potaknuta prethodnim iskustvima s ekonomskom prisilom, posebno onom kineskom.

Primjer takve prisile uključuje kineske trgovinske restrikcije prema Litvi nakon što je Vilnius dopustio otvaranje predstavništva Tajvana pod njegovim imenom, što je izazvalo napetosti u odnosima između EU i Kine. ​

Uvođenjem ACI-ja EU nastoji osigurati mehanizam za odvraćanje i odgovor na ekonomsku prisilu, štiteći tako svoje interese i suverenitet svojih članica u globalnom trgovinskom okruženju.