NA JADRANSKOM moru u Trstu počela je izgradnja mađarske luke, objavio je prije nekoliko dana Levente Magyar, državni tajnik mađarskog ministarstva vanjskih poslova i trgovine, prenosi Hungary Today.

Izgradnja mađarske luke, koja bi trebala biti potpuno operativna do 2028. godine i služiti za izvoz tereta, započela je izgradnjom velikog dijela morskog zida i nasipavanjem 50.000 kubičnih metara na zemljištu u sjevernoj Italiji, rekao je Magyar na gradilištu.

U prvoj fazi izgradit će se obalni pojas dug 250 metara, koji će se potom proširiti za oko 400 metara, čime će Mađarska ukupno dobiti 650 metara obale na Jadranskom moru.

Osim toga, na raspolaganju je područje od 30 hektara, gdje će biti izgrađen veliki logistički centar, uključujući objekte potrebne za pomorske operacije, objavio je Hungary Today.

Mađarska je za to područje platila 31 milijun eura u sklopu 60-godišnjeg koncesijskog ugovora. Mađarska vlada povjerila je zadatak razvoja mađarske morske luke tvrtki Adria Port Zrt., trgovačkom poduzeću u stopostotnom vlasništvu mađarske države.

"Mađarska od 1918. godine nema more"

Državni tajnik izjavio je da je održao važne razgovore s predstavnicima talijanske vlade, uključujući zamjenika ministra za infrastrukturu i promet Edoarda Rixija, koji je bio partner tijekom cijelog procesa uspostave luke.

"Mađarska godišnje izvozi teret u vrijednosti od oko 60.000 milijardi forinti (150 milijardi eura), pri čemu se većina prevozi morskim putem.

Ako zemlja nema vlastiti izlaz na more i lučke kapacitete, uvijek će ovisiti o drugima. Želimo promijeniti ovu situaciju jer Mađarska, kao 34. najveći izvoznik u svijetu, mora imati kanale za povezivanje s globalnim opskrbnim lancima na najučinkovitiji način kako bi se otvarala radna mjesta, povećala učinkovitost mađarskog izvoza i pomoglo mađarskim tvrtkama u njihovom poslovanju", rekao je Levente Magyar.

Prisjetio se kako je Mađarska ostala bez izlaza na more nakon Prvog svjetskog rata. "Južnoslavenske trupe ušle su u Rijeku krajem 1918. godine i od tada Mađarska nema izlaz na more. To će se sada promijeniti", izjavio je.

Nakon Prvog svjetskog rata, raspadom Austro-Ugarske Monarhije, došlo je do značajnih teritorijalnih promjena u srednjoj Europi. Trianonskim ugovorom iz 1920. godine Mađarska je izgubila približno dvije trećine stanovništva i teritorija za koje je smatrala da joj pripadaju.

Prije raspada Monarhije Mađarska je imala pristup Jadranskom moru preko Rijeke. Ulaskom južnoslavenskih trupa u Rijeku krajem 1918. godine Mađarska je ostala bez izlaza na more. Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. Rijeka i Sušak su postali dio Države SHS, sa sjedištem u Zagrebu, ali nju je ubrzo okupirala Kraljevina Italija. S obzirom na to da Italija ranije nije tražila Rijeku, već ju je prepuštala Hrvatskoj, nastupa prijelazno razdoblje: okupacija Gabriela D’annunzia 1919. te Slobodna Država Rijeka 1920., da bi 1924. ipak pripala Italiji.