AMERIČKI predsjednik Donald Trump isključio je Europu iz pregovora o ratu u Ukrajini. No Bruxelles ima tajno oružje vrijedno čak 200 milijardi eura koje bi moglo promijeniti igru, piše Politico. Nakon što je Europa ostala po strani tijekom razgovora između SAD-a i Rusije 18. veljače o završetku rata u Ukrajini, europske bi vlade mogle posegnuti za "nuklearnom opcijom" – zapljenom ruskih državnih sredstava koja su zamrznuta nakon što je Moskva prije tri godine pokrenula punu invaziju na Ukrajinu.

Najveći dio tih sredstava – oko 200 milijardi eura – nalazi se u financijskoj instituciji Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu i već sada donosi značajne kamate. S druge strane, SAD drži tek oko pet milijardi dolara. Zapljena tih sredstava bila bi radikalan potez, koji bi gotovo sigurno Europi osigurao veći utjecaj u pregovorima, posebno nakon što je isključena iz nedavnih razgovora Washingtona i Kremlja u Rijadu.

Dok se ministri financija i guverneri središnjih banaka okupljaju ovog tjedna u Južnoafričkoj Republici na summitu G20, europske vlade i dalje su podijeljene oko toga bi li odmrzavanje tih sredstava dokazalo Trumpu da Bruxelles još uvijek ima političku i ekonomsku snagu – ili bi im se taj potez mogao obiti o glavu.

Pregovarački adut ili rizik?

Usred prijetnji o mogućem povlačenju SAD-a iz Ukrajine, zagovornici čvrstog stava prema Rusiji smatraju da bi odmrzavanje zamrznutih sredstava i njihovo prosljeđivanje Kijevu omogućilo ratom pogođenoj zemlji da stekne prednost na bojištu i odupre se Trumpovim zahtjevima za okončanje rata.

"Imamo 300 milijardi eura vrijednih ruskih zamrznutih sredstava u Europi i moramo ih iskoristiti", izjavio je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna dodavši kako bi ta sredstva mogla zamijeniti američku vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini ako se SAD povuče.

Baltičke i nordijske zemlje, koje dijele granicu s Rusijom, smatraju da novac treba odmah predati Ukrajini. Takav stav podržavaju i Poljska, Češka te visoka predstavnica EU za vanjsku politiku, bivša estonska premijerka Kaja Kallas.

"Ne prihvaćam argument da je to pravno problematično... Potrebna nam je politička volja za takav potez", izjavio je litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys naglasivši da skeptične članice EU trebaju pružiti "snažnije argumente zašto to ne radimo".

Podijeljena Europa

S druge strane, veliki igrači poput Francuske, Njemačke, Italije, Španjolske te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen strahuju da bi zapljena sredstava mogla uplašiti međunarodne investitore i oslabiti europski pregovarački položaj u mirovnim pregovorima s Rusijom.

"Ako odmrznemo sredstva i predamo ih Ukrajini, gubimo ih kao pregovarački adut", rekao je jedan europski diplomat želeći ostati anoniman.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom sastanka s Trumpom u Bijeloj kući istaknuo je kako bi zapadne saveznice legalno mogle koristiti prihode od tih sredstava tijekom rata, ali da bi bilo nezakonito zaplijeniti same rezerve. "Zamrzavanje pruža važnu polugu u pregovorima", naglasio je.

Kaja Kallas priznala je da su šanse za zapljenu ruskih sredstava u bliskoj budućnosti male. "Treba nam podrška svih članica. Zasad je nemamo", rekla je na konferenciji za novinare.

Zamrznuta sredstva kao poluga

Zemlje EU svjesne su da im zamrznuta ruska sredstva pružaju dodatni utjecaj na Kremlj. "Ako Rusija želi natrag svoj novac, mora nešto ponuditi zauzvrat", kazao je diplomat EU.

U dokumentu pripremljenom za sastanak ministara vanjskih poslova EU estonska vlada je navela da "nastavak zadržavanja sredstava služi kao financijska i diplomatska poluga osiguravajući da Rusija ima jasan, opipljiv poticaj za pregovore o rješenju i naknadi štete Ukrajini".

Procjenjuje se da bi sredstva mogla pomoći u obnovi Ukrajine, čiji se troškovi, prema procjeni Svjetske banke, penju na 486 milijardi dolara. Mnoge članice EU protive se odmrzavanju sredstava jer ih vide kao ključni fond za obnovu ratom razrušene Ukrajine. "Mnogi su protiv jer ovo vide kao novac za obnovu", rekao je drugi diplomat EU.

Dok traju pregovori s SAD-om, Rusija razmatra ideju korištenja sredstava za obnovu, ali uz uvjet da financiranje obuhvati i ukrajinske regije pod ruskom kontrolom, izvijestio je Reuters.

Skupina G7 prošle je godine postigla dogovor o korištenju profita od tih sredstava za osiguranje zajma Ukrajini u iznosu od 50 milijardi dolara. Ministri financija G7 ponovno će se sastati u Cape Townu ovog tjedna, u sklopu summita G20, kako bi raspravljali o budućoj podršci Ukrajini i mogućem nastavku sankcija Rusiji.