SAVJETNIK premijera Plenkovića za vanjsku politiku i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić za N1 je komentirao odnos predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, ali i druge vanjskopolitičke teme. Naglasak je stavio na temu Ukrajine, o kojoj nema razgovora dvojice čelnika.

"Prvo je premijer izvršio konzultacije, a nakon toga smo odlučili da se snažno podrži rezolucija, zatim da se američka rezolucija podrži, ali uz francuski amandman, koji naglašava uzrok rata. Uredu predsjednika je došao prijedlog, na koji nije stigao odgovor. To je uobičajena komunikacija. Da je došao razgovor, tad se ide dalje", objasnio je Granić i dodao:

"Poslan je stav vlade i tražio se komentar. To je primjereno. Naravno, mogao je doći i suprotan stav, o kojem bi se na svim razinama razgovaralo."

Predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić je komentirao drugačije, ali je naglasio da su iz vlade počele pristizati pozitivne poruke. "Pozitivno je da Miljenić kaže da su bili informirani na razini savjetnika i što vjeruje da će doći do suradnje. Povijest je poznata, vlada je pokušala surađivati i u prošlom mandatu, ali ostavimo to sada i okrenimo se budućnosti. Predsjednik je imao priliku izraziti svoj stav."

Granić naglašava da se sve vezano uz pitanje Ukrajine izvelo u skladu s hrvatskim interesima i na najprimjereniji način. "Vlada se odgovorno ponašala i ne samo to, to je u duhu politike, biti na pravoj strani povijesti."

"Vlada se oko Ukrajine postavila povijesno ispravno"

"Gledajte, Rusija je napala Ukrajinu prije tri godine. Nije morala, ali odlučila ju je napasti. I u tom se trenutku vlada postavila povijesno ispravno - na strani žrtve. Prekršeno je međunarodno pravo tom agresijom i samo jedna europska zemlja, kasnije i druga, surađivala je s Putinom. Svaka druga pozicija, osim ove koju je Hrvatska zauzela, bila bi povijesno loša. Došao je Donald Trump i mijenjaju se svjetska vanjska, ali i geostrateška politika. On razgovara s Putinom, koji je pod sankcijama, a pritom napada EU. Mi smatramo da najčvršće treba ojačati savezništvo unutar EU u ovakvoj situaciji. Obrambeno, vanjskopolitički, sigurnosno i tu politiku zastupa vlada."

Predsjednik Milanović bio je protiv europske rezolucije, ali za američku. Dakle, govori što i Trump?

"Povijest će pokazati koliko je tko bio u pravu. U ovom trenutku nikakve dvojbe nema da je ruska agresija na Ukrajinu kršenje međunarodnog prava i poretka. Što se tiče Trumpa, u jednom trenutku naziva Volodimira Zelenskog diktatorom, u drugom da to nikad nije rekao i s njim potpisuje sporazum… Bilo bi krivo da se Hrvatska našla uz Mađarsku i stala na stranu Rusije. Predsjednik je mogao odmah reagirati i reći jasno i glasno što misli, posebno sad kad se stvari brzo mijenjaju."

"Imenovanje Blagojevicha je problem za Hrvatsku"

Još je jednom napomenuo da se nada kako će u bliskoj budućnosti početi suradnja premijera i predsjednika. "Ako toga ne bude, svatko mora preuzeti odgovornost. vlada je to napravila i svrstala se na pravu stranu. Ovo je najgora situacija nakon Drugog svjetskog rata."

Podsjetio je da su Ukrajinci prvi priznali Hrvatsku i da je prvi službeni posjet nekoj zemlji Franjo Tuđman imao upravo u toj zemlji. "Dok je bio embargo na dostavu oružja, Ukrajina nam je pomagala, to ne treba zaboraviti."

Što se Republike Srpske tiče, Granić upozorava da bi imenovanje Roda Blagojevicha kao američkog veleposlanika u Srbiji mogao biti potencijalni problem za Hrvatsku. Ali, bila bi dobra stvar za Milorada Dodika, s kojim dijeli stavove.

"Njegovo imenovanje bi bilo loše ne samo za Hrvatsku nego i cijelu regiju. Bila bi pogreška imenovati ga. Zato treba jačati obrambene kapacitete. Zašto to govorim? Putin je utjecao preko Srbije da se promijeni vlast u Crnoj Gori, imamo Viktora Orbana u Mađarskoj koji surađuje s Putinom, imamo Dodika koji zagovara separatističku politiku", zaključio je Mate Granić.

Tko je Blagojevich?

Rod Blagojevich je američki političar srpskog podrijetla, najpoznatiji po tome što je bio 40. guverner države Illinois od 2003. do 2009. godine. Prije nego što je postao guverner, Blagojevich je služio kao zastupnik u Zastupničkom domu Sjedinjenih Američkih Država od 1997. do 2003. godine.

Blagojevicheva politička karijera završila je naglo 2009. godine, kada je uhićen i opozvan s dužnosti zbog korupcijskog skandala. Optužen je da je pokušao "prodati" mjesto u Senatu SAD-a koje je ostalo upražnjeno nakon što je Barack Obama izabran za predsjednika. 

Osuđen je na 14 godina zatvora zbog korupcije, ali mu je kazna smanjena kada je predsjednik Donald Trump 2020. godine donio odluku o ublažavanju kazne, što je omogućilo Blagojevichu raniji izlazak na slobodu.