MINISTAR financija Marko Primorac istaknuo je danas u saboru, predstavljajući prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2024. godinu, da će Hrvatska prvi put u povijesti zadovoljiti mastriške kriterije duga i deficita te da na to možemo biti ponosni.

Izražen prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europsku komisiju, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2.6 posto BDP-a. Osim deficita, a s obzirom na ubrzan gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine očekuje se na 58.9 posto.

"Time će Hrvatska po prvi put u povijesti biti u situaciji da u potpunosti zadovoljava kriterije iz Maastrichta, imati deficit na razini opće države prema ESA metodologiji ispod 3 posto i javni dug ispod 60 posto BDP-a", kazao je Primorac.

"Uz zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta, Hrvatska trenutno ima ispodprosječno visok javni dug"

Dodao je da su to prepoznale i rejting agencije, koje su Hrvatskoj dodijelile povijesno visok kreditni rejting te da je na svima da taj rejting sada osjete i građani.

"Uz zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta, Hrvatska trenutno ima ispodprosječno visok javni dug, na razini EU prosjek je 82.9 posto, a europodručja je 90 posto udjela u BDP-u. I kada se govori o manjku proračuna na razini opće države, čitav niz država ima veće deficite, prosjek EU je 3 posto, i u tom smislu možemo biti ponosni", napomenuo je Primorac.

"Hrvatska je spremna reagirati u situaciji eventualnih kriza, imamo snažnu fiskalnu poziciju"

Govoreći o fiskalnoj politici, poručio je da se očekuje usporavanje gospodarskog rasta u pojedinim državama, vanjskotrgovinskim partnerima, da vlada to ima u vidu i ostavila je mogućnost intenzivnijeg reagiranja u situaciji eventualnih kriza.

"Hrvatska ima snažnu fiskalnu poziciju i spremna je reagirati, ukoliko to bude potrebno, snažno i u budućim razdobljima", kazao je.

Rebalansom bi se prihodi povećali za 1.8 milijardi eura u odnosu na izvorni proračun

Predloženim rebalansom državnog proračuna za ovu godinu prihodi se povećavaju za 1.8 milijardi eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi za 976 milijuna eura.

Rebalans je rađen na temelju revidiranih projekcija rasta BDP-a u ovoj godini od 3.6 posto, stope inflacije od tri posto, prognoze rasta zaposlenosti od tri posto te projiciranog rasta bruto plaća od 14.7 posto.