PREMA izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama stranke će uz zahtjev za oslobođenje od plaćanja pristojbe sudu podnositi i potvrdu Porezne uprave o visini dohodaka i primitaka te podatke o vrijednosti svoje i imovine članova obitelji, najavilo je u Saboru Ministarstvo pravosuđa.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Ivan Crnčec podsjetio je, predstavljajući konačne izmjene, kako se sadašnjim zakonom propisuje da, kada stranka od suda na području na kojem se nalazi sjedište javnog bilježnika traži oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe, podnosi i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija.

No, ta potvrda o imovnom stanju, pojasnio je, ne sadrži podatke o vlasništvu imovine podnositelja niti članova njegove obitelji nego isključivo podatke o visini njihovih dohodaka i primitaka.

Sud će moći tražiti i podatke iz službenih evidencija

Stoga se prema izmjenama Zakona potvrda koju izdaje Porezna uprava više neće zvati potvrda o imovnom stanju već potvrda o visini dohodaka i primitaka. Također, sud će moći po službenoj dužnosti radi utvrđivanja svih mjerodavnih podataka nadležnih tijela tražiti i podatke iz službenih evidencija.

Vladajući i oporba podržali su predložene izmjene zakona, a SDP-ov Tonči Restović rekao je da bi bilo zanimljivo znati podatke o tome koliko je dosad građana tražilo oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi temeljem takve potvrde.

Ustvrdio je da u Hrvatskoj sve više ljudi živi na rubu siromaštva, sve je veći jaz između bogatih i siromašnih, a s prosječnom plaćom od 1400 ili medijalnom od 1100 eura gotovo je nemoguće pokrivati osnovne troškove života.

HDZ-ova Danijela Blažanović smatra da se izmjenama zakona pruža veća pravednost jer podaci o dohotku i imovini omogućuju objektivniju procjenu za oslobađanje od pristojbi, osobito za socijalno osjetljive skupine.

Crnčec: U Hrvatskoj 5362 odvjetnika, a u imenik stranih odvjetnika upisano ih 16

Zastupnici su podržali i dopune Zakona o odvjetništvu, kojim se ujednačava status i tretman odvjetnika iz država članica EU i odvjetnika iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija OECD-a, što je jedan od uvjeta za ispunjenje kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u.

Crnčec je naveo i da je Vijeće Europe (VE) između dva čitanja tog prijedloga Zakona donijelo Konvenciju o zaštiti odvjetničke profesije koju je do sada potpisalo 17 članica VE, a od toga 11 članica EU, a to želi i naša zemlja.

Stoga se u dopune Zakona o odvjetništvu dodaju i modifikacije koje se odnose na dodavanje pojedinih procesnih jamstava te prava odvjetnika i Hrvatske odvjetničke komore (HOK) u slučajevima određivanja istražnog zatvora protiv odvjetnika.

Pojasnio je da, kada takav istražni zatvor bude određen, o tome će biti obaviješten HOK te i sam odvjetnik.

Uz to, HOK ima pravo i da njezin predstavnik sudjeluje na raspravama u postupku koji se vodi protiv tog odvjetnika. Također, pretraga se - osim na odvjetnika i njegov odvjetnički ured - širi i na druge prostore i pokretnine koje odvjetnici koriste.

Crnčec je, na upit HDZ-ovog Nikole Mažara, rekao da u Hrvatskoj trenutno imamo 5362 odvjetnika, a u imenik stranih odvjetnika je upisano njih 16.