Foto: Hina/Pixsell/Goran Kovacic

HRVATSKA neprihvaćanjem i neprovođenjem arbitražne odluke ne krši odredbe pravne stečevine Europske unije, te stoga ne vidi razlog za slovensko pokretanje bilo kakvog postupka protiv Zagreba pred sudom EU-a, a ukoliko Slovenija to učini, Hrvatska će znati odgovoriti, istaknulo je u petak hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec je ranije danas u parlamentu rekao da će Hrvatska prije ili kasnije promijeniti stajalište o toj presudi, te je kazao da njegovo ministarstvo priprema tužbu protiv Hrvatske pred Europskim sudom. Najavio je kako bi Slovenija već krajem veljače mogla EU-u dostaviti prijedlog tužbe i pripadajuću dokumentaciju.

"Neprihvaćanjem arbitražne odluke, odnosno njezinim neprovođenjem iz jasnih razloga, Republika Hrvatska ne krši odredbe pravne stečevine, odnosno pravo Europske unije, stoga ne vidimo ni razloga ni povoda za slovensko pokretanje bilo kakvog postupka protiv Hrvatske pred sudom Europske unije", naglasilo je za Hinu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, naglasivši da će, u slučaju da se ipak pokrene neki postupak, Hrvatska "znati na to odgovoriti".

Predsjednik suda Europske unije u Luksemburgu pred kojim Slovenija najavljuje moguću tužbu protiv Hrvatske krajem prosinca za slovenski je tisak rekao da države članice EU-a mogu pred tom institucijom tužiti jedna drugu, no da to moraju učiniti sporazumno, te da su takve tužbe rijetke.

"U sporazumima postoji odredba da države članice mogu pred sudom iznositi tužbu jedne države protiv druge. One to moraju učiniti sporazumno i ako se dogovore da će s time na sud, onda to mogu učiniti", istaknuo je tada Koen Lenaerts.

Komentirali i novi prijedlog slovenske vlade

Ministarstvo je u petak komentiralo i odluku slovenske vlade od četvrtka da donese nekoliko novih provedbenih zakona usklađenih s arbitražnom presudom o granici s Hrvatskom. Nakon redovite sjednice Cerarove vlade predložene su izmjene zakona o općinama i njihovu teritoriju, zakona o očuvanju prirode, te zakona o slovenskoj ekološkoj zoni na moru i epikontinentalnom pojasu.

Po prijedlogu slovenske vlade, zakon o općinama trebao bi se promijeniti u onom dijelu koji se odnosi na općinu Piran kojoj su 1994. godine na zahtjev tadašnjeg parlamenta i uz suglasnost tadašnje vlade Janeza Drnovšeka "priključeni" zaseoci Mlini, Škodelin, Bužini i Škrilje na lijevoj obali Dragonje. Vlada u Ljubljani je prijedlog zakona obrazložila tumačenjem da je spomenuti teritorij s lijeve obale Dragonje odlukom arbitara "pripao" Hrvatskoj, pa se vraća pod hrvatsku nadležnost.

"Mlini, Škudelin, Bužin i Škrilje bili su i ostali dio Republike Hrvatske i pod nadzorom hrvatskih državnih tijela, kako prije, tako i nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, a njihovi mještani bili su i jesu hrvatski stanovnici. Stoga ovaj slovenski potez nema nikakvih učinaka za stanovnike ovih naselja", naglasilo je u petak ministarstvo.

"Ovaj slovenski zakon, donesen devedesetih godina, koji je protupravno obuhvatio dio hrvatskog područja, nije ni na koji način utjecao na državnu granicu između dviju država. Uostalom, Hrvatska je odmah po donošenju tog zakona prosvjedovala te je Slovenija ubrzo suspendirala sporne odredbe koje od tada nisu uopće bile u primjeni", priopćilo je ministarstvo.

Plenković: Bliže smo dogovoru nego što se misli

Premijer Andrej Plenković kazao je kako su Hrvatska i Slovenija puno bliže rješenju o granicama nego što se može zaključiti po javnom ozračju te da je  Hrvatska "svoj model predstavila slovenskoj strani i da on može biti vrlo dobar temelj za pronalaženje konačnog rješenja".

"Još jednom ponavljam, u samoj supstanci mislim da smo puno bliže rješenju nego što možemo slutiti iz ukupnog javnog ozračja. Mi smo naše stavove pojasnili i slovenskoj strani, a i svim našim partnerima unutar Europske unije", istaknuo je Plenković u Solinu.

"Ponavljam hrvatski stav – mi se u cijeloj ovoj situaciji ponašamo odgovorno i zrelo i ne poduzimamo jednostrane poteze koji bi na bilo koji način pridonijeli pogoršanju odnosa između Hrvatske i Slovenije", dodao je premijer.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec je ranije u petak u parlamentu rekao da će Hrvatska prije ili kasnije promijeniti stajalište o arbitražnoj presudi, te je kazao da njegovo ministarstvo priprema tužbu protiv Hrvatske pred europskim sudom. Najavio je kako bi Slovenija već krajem veljače mogla EU-u dostaviti prijedlog tužbe i pripadajuću dokumentaciju. Prema tumačenjima europskog suda objavljenima u slovenskome tisku jedna zemlja ne može jednostrano tužiti drugu već je potreban sporazum dvije zemlje da bi se spor iznio pred europski sud u Luksemburgu. 

"U ovom trenutku ne vidim temelj za bilo kakvu tužbu pred Europskim sudom jer Hrvatska ne krši niti jedan element pravne stečevine EU-a. Ako Slovenija krene tim putem mi ćemo na to znati odgovoriti", komentirao je Plenković izjavu slovenskog ministra, naglasivši kako je Hrvatska "svoj model predstavila slovenskoj strani i da on može biti vrlo dobar temelj za pronalaženje konačnog rješenja"  ne pojašnjavajući dalje sadržaj hrvatskog prijedloga.

Čak i da nije bilo problema oko arbitraže, odnosno njezine kompromitacije, kršenja međunarodnog prava i odredbi samog arbitražnog sporazuma nakon kojih su uslijedile ostavke slovenskog suca i agentice, i tada bi provođenje presude bilo moguće samo uz pristanak obje države, istaknuo je premijer.

"Vratimo se temeljima. Pustimo što svaka strana čini jednostrano. Ono što je važno jest da dogovor o granici može biti samo plod vrlo jasno iskazane političke volje dviju država i njihovog pristanka na to. Tu priča počinje i završava", zaključio je.

Komentirajući odluku slovenske vlade od četvrtka da donese nekoliko novih provedbenih zakona usklađenih s arbitražnom presudom o granici s Hrvatskom u sklopu kojih se  zaseoci Mlini, Škodelin, Bužini i Škrilje "vraćaju" pod hrvatsku nadležnost nakon odluke slovenske vlade premijera Janeza Drnovšeka iz 1994. kojom su općini Piran priključena ta mjesta, Plenković je istaknuo kako su ona ionako bila hrvatska.

"Mislite da je nama potreban nekakav slovenski zakon da nam kaže da su ta sela na hrvatskom teritoriju? Meni to ne treba, ja znam gdje su hrvatske granice", ustvrdio je.